Turski premijer Ahmet Davutoglu potvrdio je u četvrtak da podnosi ostavku na mjesto predsjednika Stranke pravde i razvoja (AKP) i time na mjesto predsjednika vlade, prenosi AP, piše Aljazeera.
“Odlučio sam da je za jedinstvo vladajuće stranke potrebna promjena predsjednika“, istakao je Davutoglu.
Turska vladajuća Stranka pravde i razvoja održat će vanredni kongres 22. maja, na kojem će odluka o smjeni, kako se očekuje, biti potvrđena.
Turski premijer je prethodno zatražio od Glavnog odbora AKP-a da sazove kongres kako bi izabrali novog predsjednika partije.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan i Davutoglu su prethodne noći održali sastanak nakon kojeg nije bilo saopćenja. Mediji prenose da je Davutoglu nezadovoljan zbog miješanja Erdogana u rad Vlade i stranke koju je napustio 2014. godine kako bi zauzeo poziciju predsjednika Turske.
Donosilac odluka
Britanski sedmični Economist opisao je Davutoglua početkom 2000-tih kao “aktera iza kulisa”, koji donosi presudne odluke iza kulisa.
Vremenom je ovaj turski političar pokazao značajan utjecaj ne samo na vanjsku politiku, već na mnogo šire polje.
Odigrao je značajnu ulogu u zbližavanju Turske i Arapskog svijeta, a zapažen je njegov doprinos u rješavanju krize sa Izraelom nakon upada izraelske vojske na brod Mavi Marmara koji je plovio prema Gazi.
Namjeravao je preseliti se u Ankaru na nekoliko mjeseci, najdalje do dvije godine. Ipak, ostao je tamo deset godina. Radio je kao savjetnik, a nakon toga je obavljao funkciju ministra vanjskih poslova i predsjednika Vlade.
Pobjede vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) na izborima od 2002. do 2015. godine omogućile su profesoru Davutogluu priliku za razvoj vlastite vanjskopolitičke teorije.
Političko djetinjstvo
Za Davutoglua se vežu brojne izjave koje su na međunarodnom planu imale negativna tumačenja.
Za njega su govorili da je “čovjek koji živi u svijetu fantazija”, “koji želi promijeniti osovinu Turske”, “protivnik Zapada”.
Zbog njegove politike Tursku su optuživali da se želi približiti Iranu, a drugi su govorili da želi postati težište sunnitskog islama u regiji.
Davutoglu je težio izgradnji sveobuhvatnih veza za svjetskim silama, i to ne samo na polju politike, već na polju kulture i ekonomije. Otvorio je diplomatska predstavništva od Sjeverne Amerike do Afrike i uspostavio trgovinske veze sa brojnim zemljama.
Njegovu vanjsku politiku su neki protumačili kao pokušaj oživljavanja osmanskog utjecaja.
Turska je odlučila pružiti podršku Arapskom proljeću i težnji naroda bliskoistočnih zemalja ka slobodi i svrgavanju diktatora. Razvoj događaja u Siriji zakomplicirao je međunarodnu poziciju Turske s obzirom da su Iran i Rusija podržali režim Bashara al-Assada, a SAD nije preduzeo nikakve konkretne mjere protiv sirijskog lidera.
Odgoda povratka u Istanbul
Bivši turski premijer napisao je nekoliko knjiga iz međunarodnih odnosa i diplomatije [Reuters]
Godine 2007. Davutoglu se htio vratiti akademskom životu i radu sa studentima. U tome su ga spriječile tenzije koje su pratile predsjedničke izbore 27. aprila i napad na vojsku u oblasti Hakari 21. oktobra iste godine. A kada se 2008. godine govorilo o zatvaranju Stranke pravde i razvoja, Davutoglu je definitivno odlučio ostati u Ankari i nastaviti političku borbu.
Na kongresu stranke 2009. godine izabran je u Izvršni komitet stranke. Iste godine je imenovan ministrom vanjskih poslova.
Nakon izbora 2011. godine ušao je u parlament i produžio ministarski mandat.
Rad u Ministarstvu
Iste godine Davutoglu je imenovan drugim čovjekom vladajuće stranke, nakon Erdogana.
Na vanrednom kongresu AKP-a 27. augusta 2014. godine za Davutoglua je glasalo 1382 birača na unutarstranačkim izborima. Postao je predsjednik stranke i mandatar nove vlade nekoliko sati nakon što je Erdogan položio zakletvu kao predsjednik Turske. Dva dana kasnije formirana je vlada sa Davutogluom na čelu.
Ostavka Hakana Fidana, savjetnika za nacionalnu sigurnost, različiti stavovi predsjednika i premijera u pogledu Centralne banke i kamatne politike, sudski proces protiv ministara optuženih za korupciju pri Višem ustavnom sudu, te različite vizije o stranačkim funkcijama – stvari su koji su doveli do raskola između Bestepe i Cankaye palata.
Na parlamentarnim izborima 7. juna 2015. godine AK partija je prvi put nakon 2002. godine izgubila većinu koja bi omogućila samostalno formiranje vlade, osvojivši 41 posto glasova. Nakon toga su uslijedili bezuspješni pokušaji formiranja koalicione vlade i zakazivanje prijevremenih izbora.
Davutoglu je izabran za predsjednika vladajuće stranke otprilike 40 dana prije novembarskih izbora. Ipak, Izvršni komitet stranke je tada prešao iz njegove nadležnosti u nadležnost predsjednika Erdogana. Naredni period analitičari smatraju najvažnijim kada je u pitanju razilaženje između premijera i predsjednika.
Na narednim vanrednim izborima AKP je osvojio 49 posto glasova, što je Davutogluu omogućilo formiranje vlade u novembru iste godine.
U tom periodu dodatno su se pogoršali odnosi između dvojice lidera. Na sastanku Izvršnog komiteta AK partije 29. aprila 2016. godine došlo je novih tenzija u stranci. Većina članova Komiteta, koji je pod utjecajem Erdogana, glasao je da se pravo imenovanja stranačkih funkcionera oduzme zamjeniku predsjednika stranke i dodijeli Komitetu.
Obrazovanje i akademski život
Ahmet Davutoglu je rođen 26. februara 1959. godine u blizini Konye. Nakon osnovne škole njegova porodica se preselila u Istanbul, gdje je završio srednju školu.
Godine 1984. diplomirao je na Ekonomskog fakultetu Bosforskog univerziteta. Magistrirao je i doktorirao na istom univerzitetu, iz oblasti ekonomskih i političkih nauka te međunarodnih odnosa.
Nakon doktorata otišao je u Maleziju 1990. godine. Predavao je na Internacionalnom islamskom univerzitetu, gdje je osnovao Odsjek za političke nauke. Tri godine kasnije postao je redovni profesor.
Časopis Foreign Policy uvrstio ga je među 100 najvažnijih mislilaca na svijetu 2010, 2011 and 2012. godine, a časopis Time ga je uvrstio među 100 najutjecajnijih ljudi svijeta 2012. godine.
U periodu 1995-1999. predavao je međunarodne odnose na Univerzitetu Marmara u Istanbulu. Od 1998. do 2002. predavao je na Vojnoj akademiji. Bio je predsjednik Odsjeka za međunarodne odnose na Univerzitetu Beykent u periodu 1999-2004, a radio je i kao profesor na Univerzitetu Marmara.
U tom periodu objavio je nekoliko knjiga iz komparativne historije civilizacije, komparativne filozofije politike i drugih disciplina.
Davutoglu je naučnik svjetskog glasa i prije nego što se počeo baviti diplomatijom i vanjskom politikom. Nakon napada u New Yorku 11. septembra 2001. postao je poznat po opširnim naučnim člancima objavljenim u časopisima. Ti članci su kasnije objavljeni u knjizi Svjetska kriza.
Ahmet Davutoglu je oženjen Sarom Davutoglu, specijalisticom hirurgije. Ima četvero djece. Govori engleski, arapski i njemački.
