Kosovski zvaničnici kažu da se sa ovim do sad nije žurilo, jer su postojale šanse da dvije strane ne bi pronašle zajednički jezik zbog predizborne kampanje koja je bila u toku u Srbiji.
Zamjenik ministra za administraciju lokalne samouprave Bajram Gecaj u izjavi za RSE je izrazio uvjerenje da će Vlada Kosova uskoro početi da se bavi ovim pitanjem.
Kako je dodao, najprije premijer Kosova treba da formira grupu koja će analizirati odluku Ustavnog suda o Zajednici iz decembra prošle godine, a potom će ‘Menadžment tim’ u kojem će biti dvoje Srba sa sjevera zemlje i dvoje sa juga, u saradnji sa Ministarstvom za administraciju lokalne samouprave i osobljem OEBS misije, raditi na Statutu Zajednice.
“Statut će ići na razmatranje Ustavnom sudu, i ubuduće, ukoliko bude bilo amandmana, svi ti amandmani će biti predmet Ustavnog suda“, kazao je Gecaj.
Ustavni sud Kosova je u decembru odlučio da dogovoreni principi o Zajednici opština sa srpskom većinom na Kosovu nisu u potpunosti usaglašeni sa Ustavom Kosova, ali to bi se moglo uskladiti zakonskim aktom Vlade Kosova i statutom, na šta se čeka.
Na osnovu ove odluke, sporan je sporazum o principima Zajednice koji nije u skladu sa Ustavom, pogotovo u oblastima koje se odnose na jednakosti pred zakonom, osnovnim pravima i slobodama, te pravima manjinskih zajednica i njihovih pripadnika.
Zapravo sporno je to što se Zajednica ne zasniva na multietničnosti, već pod svojim okriljem okuplja opštine jedne etničke zajednice.
Pređeni svi vremenski rokovi
Srpska lista inače usaglašava stavove o daljim koracima. Iz ove liste nisu htjeli ništa više da kažu u ovom trenutku osim da je formiranje Zajednice obaveza Vlade Kosova.
“Naš stav je nepromjenjen. Zajednica srpskih opština je neispunjena obaveza iz Briselskog sporazuma i prva tačka koalicionog sporazuma koja treba da se realizuje od Vlade Kosova“, izjavio je za RSE Ljubomir Marić, ministar za administraciju lokalne samourpave u Vladi Kosova iz redova Srpske liste.
Bajram Gecaj, iako uvjeren da će se sada krenuti sa radom, nije mogao da govori o vremenskim rokovima, odnosno, kada bi konačno Zajednica mogla biti uspostavljena.
“Sve smo vremenske rokove prešli. Ne mogu dati neki vremenski rok kojeg možda nećemo moći da se držimo“, istakao je on.
Briselski sporazum predviđa da će, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i kosovskim zakonima, opštine članice Zajednice moći kolektivno da sarađuju u vršenju svojih ovlašćenja i da će imati potpuni nadzor u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja. Zajednica će na osnovu postojećeg kosovskog zakona imati svog predsjednika, potpredsjednika, Skupštinu i Savijet.
Ranije je Marko Đurić, direktor kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, izjavio da se srpska strana bori za to da Zajednica bude direktno finansirana iz Beograda, što znači da funkcioniše kao dio srpskog sistema.
Inače, upravo je ova Zajednica bila jedan od razloga višemjesečne blokade kosovskih institucija od strane opozicije, koja smatra da se ovom Zajednicom formira država unutar države.
Zđim Hiseni iz pokreta Samoopredjeljenje kaže da je Zajednica jedan od najvećih rizika koji može da se desi Kosovu, a koji je posljedica dijaloga sa Srbijom.
“Ovaj dijalog je privremen, ali bez roka, ne zna se kakav će biti kraj. To najviše godi Srbiji koja će uvijek ‘vezati’ Kosovo putem ovog dijaloga. Osim toga, ovaj dijalog nije recipročan, ne govori se o Kosovu ili o Srbiji, već se razgovara sa Srbijom o unutrašnjim pitanjima Kosova”, kazao je on.
