Što je istina, a što mit, objašnjava dr. Igor Šesto, specijalist interne medicine u Klinici Magdalena za kardiovaskularne bolesti.
1. Bol u prsima je predinfarktno stanje
Bol u prsima može biti posljedica srčane bolesti pa i znak samog infarkta, ali isto tako može biti i posljedica mnogih drugih, puno manje opasnih stanja (žgaravica, visoki tlak, bezopasne aritmije, muskuloskeletalna bol). Ono što je bitno kod boli u prsima koja se javlja prvo u opterećenju, a s vremenom i u mirovanju: ona je snažno indikativna za koronarnu bolest te zahtijeva pregled kod kardiologa.
Bol u prsima koja ne prestaje može biti posljedica infarkta miokarda te je potrebno odmah se uputiti u bonicu radi daljnjih pretraga.
2. Povišen kolesterol i tlak trebam početi kontrolirati tek u 50-ima
Po novim smjernicama trebalo bi početi kolesterol kontrolirati već s 20 godina te potom svakih pet godina. Iznimno je bitno da se na vrijeme dijagnosticiraju pacijenti sa povišenim masnoćama koje se javljaju u ranoj životnoj dobi jer je to asimptomatska bolest, a s vremenom visoke vrijednosti kolesterola znatno pridonose ranom nastanku koronarne bolesti.
Tlak također treba početi periodički kontrolirati u dvadesetim godina budući da kod velikog broja pacijenata također ne izaziva nikakve simptome te ako nije dulje vrijeme liječen, može prodnijeti ranom nastanku mnogih srčanih oboljenja.
Ateroskleroza je proces koji napreduje polagano i počinje već kod nekih u tinejdžerskim godinama. Dolazi do nakupljanja masnoća i još nekih metaboličkih produkata u stijenke krvnih žila, što izaziva suženje i posjedično smanjenu prokrvljenost tkiva koja ta žila hrani. Ako takvo suženje nastaje na krvnoj žili koja hrani srčani mišić, govorimo o koronarnoj bolesti. U poodmaklom stadiju koronarne bolesti napredovanje suženja dovodi do kompletnog zatvaranja krvne žile te nastaje infarkt.
Postoji određen broj pacijenata već u tridesetim godinama koji su preboljeli infarkt (iako je postotak takvih pacijenata relativno malen). Stoga je iznimno bitno da se i kod mladih ljudi s tipičnim simptomima učini potrebna kardiološka obrada.
3. Više članova moje obitelji imalo je infarkt, stoga je i moj rizik od koronarne bolesti veći
To nije sasvim točno, budući da se radi o iznimno čestim bolestima (od kojih boluje i umire više od pola populacije), statistički gledano, i u vašoj obitelji vjerojatno postoji osoba koja boluje od navedene bolesti. No, ako u obitelji imate više članova koji su oboljeli iznimno mladi, ipak postoji sumnja na određenu genetsku sklonost te biste trebali otići na preventivni pregled kod kardiologa.
Također postoji razlika u pojavnosti koronanre bolesti s obzirom na spol.
Kod žena do menopauze pojava koronarne bolesti je znatno rjeđa nego kod muškaraca. Nakon menopauze, međutim, incidencija kod žena se u sljedećim desetljećima izjednačuje s muškarcima (što je dijelom posljedica činjenice da ljudi žive sve dulje te je sve veći dio populacije u sedmom i osmom desetljeću života).
4. Znat ću da imam srčani udar po boli ili pritisku u prsima
Iako se srčani udar najčešće manifestira kao jaka bol ili pritisak u prsnom košu, postoji određen postotak pacijenata kod kojih su simptomi atipični (pečenje, trnjenje, nesvjestica, gušenje) ili koji su sasvim bez simptoma.
Kod manjeg broja pacijenata iznenadna smrt je prvi simptom infarkta. Zato i kod netipičnih simptoma u prsištu treba misliti na infarkt kao mogući uzrok.
Potrebno je redovito se kontrolirati kod liječnika, osobito ako imate neke od rizičnih faktora za razvoj koronarne bolesti (visoki tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi).
5. Kod infarkta postoji zlatni sat
Ustvari, ne radi se o jednom satu, nego prvih dvanaest sati nakon početka infarkta koji se manifestira boli u prsima ili pritiskom (“kao da mi slon sjedi na prsima”) koji ne prestaje. Ako pacijent dođe do bolnice na vrijeme te se napravi hitna dijagnostika (koronarografija) kojom se utvrdi koja srčana arterija je začepljena i uzrokom je infarkta, ona se može otvoriti implantacijom stenta. Tada se može spriječiti trajno propadanje srčanog mišića koji hrani navedena arterija.
Ako je arteija začepljena dulje od dvanaest sati, tada nastupa trajno oštećenje srčanog mišića koje je nepovratno. Sukladno sa propadanjem srčanog mišića smanjuje se i funkcija srca kao pumpe, a posljedično i mogućnost pacijenta da podnosi opterećenje.
Pacijenti kod kojih je kao posljedica infarkta nastalo veliko oštećenje srčanog mišića neće više biti sposobni za veća opterećenja. No većina pacijenata koji su adekvatno i na vrijeme liječeni mogu se normalno vratiti svim dnevnim aktivnostima, što uključuje rekreativni sport i redovite profesionalne aktivnosti.
Iznimno je bitno da ako imate bol u prsima koja traje dulje od dvadesetak minuta odmah (u bilo koje doba dana i noći) kontaktirate najbližu hitnu službu kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na infarkt srca te kako biste primili adekvatno liječenje.
6. Bolovi u mišićima nogu su znak starenja
Netočno, bolovi u mišićima nogu koji su povezani s fizičkim naporom vjerojatno su posljedica aterosklerotskih procesa u arterijama nogu te zahtijevaju daljnje liječenje. A pojava aterosklerotske bolesti u nogama znači da postoji velika vjerojatnost da imate i koronarnu bolest.
Kod pušača su osobito izražene aterosklerotske promjene u nogama (koje mogu dovesti do amputacije dijela noge), ali i na srčanim arterijama (infarkt), bubrežnim arterijama (zatajenje bubrega) te vratnim žilama i žilama mozga (moždani udar).
Iznimno je velik postotak pušača među pacijentima koji su doživjeli infarkt u tridesetim i četrdesetim godinama.
Također jedan od važnih uzroka boli u nogama mogu biti i lijekovi za reguliranje povišenih masnoća u krvi, koje uzimaju praktički svi koronarni bolesnici. Ako je to uzrok, navedeni lijek se u dogovoru s kardiologom zamjenjuje nekim drugim ili se privremeno ukida.
7. Nakon liječenja ugradnjom stentova ili operacijom s ugradnjom premosnica potpuno sam izliječen(a)
Ugradnjom stentova ili kirurškim liječenjem uspostavlja se normalan protok krvi u dijelu srčanog koronarnog sustava koji je zbog aterosklerotskih suženja ili začepljenja arterija bio bez adekvatne opskrbe krvlju. No time se ne rješava osnovni patološki proces, a to je ateroskleroza koja i dalje može s vremenom prouzročiti nova aterosklerotska suženja. Stoga je iznimno bitno i nakon uspješnog liječenja nastaviti s redovitim kontrolama kod kardiologa.
Kirurška ugradnja premosnica je zasigurno puno neugodniji oblik liječenja za pacijenta s obzirom da se radi o velikom zahvatu na srcu s otvaranjem prsnog koša. S druge strane, liječenje ugradnjom stentova je za pacijenta manje je neugodna, odnosno bezbolna procedura koja traje relativno kratko i pacijent je več praktički sljedeći dan bez ikakavih posljedica zahvata.
No to ne znači da je za svakog pacijenta liječenje stentovima bolja opcija. Kod velikog broja pacijenata liječenje stentovima ima veći rizik samog zahvata u odnosu na kirurško liječenje (a to ovisi o anatomskim odnosima i zahvaćenosti koronarnog sustava aterosklerotskim procesima i još mnogim drugim faktorima). Stoga se odluka o načinu liječenja donosi kod svakog pacijenta individualno i prvenstveno se bira procedura koja je za pacijenta sigurnija te ima bolje dugoročne rezulatate, a ne procedura koja je pacijentu ugodnija.
8. Sa 70 godina sam prestar(a) za operaciju na srcu
To je možda nekad bilo točno, ali u zadnjim desetljećima kardijalna je kirurgija napredovala te se sama dob više ne smatra preprekom za uspješnu operaciju srca. Sada se uspješno operiraju i osamdesetogodišnjaci.
Odluka o operabilnosti više ovisi o biološkom stanju pacijenta i prisutnim drugim bolestima, a ne samo o biološkoj dobi.
9. Bolesti zubi i zubnog mesa povezane su sa srčanim oboljenjima
Zdravlje zubi ogledalo je zdravlja cijelog organiznma, ali u principu nije povezano sa srčanim oboljenjima, osim kod manjeg broja pacijenata s bolestima srčanih zalistaka ili kod pacijenata koji imaju ugrađen umjetni zalistak. Kod njih je potrebna antibiotska zaštita prije bilo kakvog zahvata na zubima kako bi se spriječila bakterijska infekcija bolesnog ili umjetnog zaliska, čemu je ta grupa pacijenata sklona. Iz istog razloga ti pacijenti također moraju primiti antibiotsku zaštitu kod bilo kakavih (manjih ili večih) kirurških zahvata bilo gdje na tijelu.
10. Aspirin je lijek za srce
Ovo je jedan od mitova koji je ustvari točan. Jedna od glavnih komponenti slijeda događaja koji se odvijaju u krvnoj žili tijekom nastanka infarkta je stvaranje ugruška na mjestu suženja krvne žile.
Aspirin je lijek koji svojim djelovanjem na smanjenje sposobnosti trombocita da se organiziraju u ugrušak “razrjeđuje krv” i time povoljno djeluje na zaštitu od srčanog udara. Brojnim studijama dokazano je povoljno djelovanje aspirina u prevenciji infarkta.
Budući da je riječ o relativno sigurnom lijeku, on je okosnica preventivne terapije kod koronarne bolesti. Jedna od češćih nuspojava aspirina je pojačana sklonost oštećenju sluznice želuca i krvarenju (što proizlazi iz spomenutog djelovanja na trombocite), što se najčešće može manifestirati žgaravicom i krvarenjem u probavnom sustavu. Na sreću, ova pojava ipak je relativno rijetka i reverzibilna te ako dođe do nje, lijek se prestaje uzimati. U svakom slučaju potencijalna dobrobit u smislu prevencije infarkta višestruko je veća od eventualne opasnosti od nuspojave.
Aspirin također štiti od svih drugih bolesti koje imaju u podlozi aterosklerotske i trombotske mehanizme (moždani udar, duboka venska tromboza u nogama, začepljenje aterosklerotski promjenjenih žila u nogama). Vrijednost aspirina je tolika da bi po mišljenju nekih stručnjaka bilo dobro ga uzimaju svi ljudi stariji od pedeset godina kao preventivnu mjeru.
