Tako februar, koji tri godine zaredom ima 28 dana, u prestupnoj godini kao što je ova, ima 29 dana.
Zašto postoji prestupna godina?
Vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe Sunce, traje 365,25 dana. S obzirom na to da u kalendaru ne možemo imati samo četvrtinu dana već isključivo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati. Dakle, ako svaka godina traje 365,25 dana, a kalendar može zabilježiti 365 dana, nakon četiri godine nakupit će se četiri četvrtine dana koje se nisu brojale i dobit će se jedan cijeli dan kojeg možemo unijeti u kalendar.
Kad ne bismo unosili u kalendar taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se odmicali unatrag pa bi primjerice, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije.
Kalendarski to ne bismo uočili, ali bismo uočili u odnosu na godišnje doba. Nakon 400 godina Nova godina bi počela na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci. U sljedećim godinama greška bi se udvostručila pa bi usred kalendarskog ljeta počeo padati snijeg, piše Dnevnik.hr.
Prestupne godine stoga su potrebne da bi se kalendar prilagodio kretanju Zemlje oko Sunca. Inače, 29. februar najčešće pada u ponedjeljak ili u srijedu, po 15 puta tokom 400 godina, zatim u petak ili subotu, po 14 puta i u nedelju, utorak ili četvrtak po 13 puta.
