Došlo vrijeme za naplatu Titovih dugova


Istina jeste da će ove godine ionako tanka državna kasa Srbije biti smanjena za skoro 300 miliona eura, a zbog zajmova starih više od 40 godina koje je uzimao tadašnji premijer Veselin Đuranović. U pitanju je, inače, najveći kreditni namet koji ove godine Srbija mora da plati poslije njenih obaveza po osnovu državnih hartija od 289,2 miliona eura – naglasili su za Blic u Narodnoj banci Srbije.

“Riječ je o kreditima iz sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka koje smo dobijali od Pariskog i Londonskog kluba, ali i Svjetske banke i Evropske investicione banke. Ukupne obaveze prema njima iznosile su oko 8,8 milijardi eura, a ove godine na naplatu dospjeva 276,9 miliona eura. Najviše treba vratiti Pariskom klubu – 103,6 miliona eura, zatim Svjetskoj banci 74,7 miliona, Londonskom klubu 53,8 miliona eura i EU 44,7 miliona eura”, potvrdili su za Blic.

Srbijanski ekonomista Mlađen Kovačević kaže da je dug države do 1978. bio skroman, ali da je tada počeo da raste, i tako sve do 1983. U godinama koje su dolazile kredita je bilo sve manje.

“Za vrijeme Slobodana Miloševića zemlja se zadužila svega 400 miliona eura. Tada je kredite bilo moguće dobiti samo od Kine i Kuvajta, a veće zaduživanje su onemogućile sankcije. Nisu otplaćivane mnoge spoljne obaveze, ali predsjednici vlada u vrijeme Miloševića – Radovan Božović, Nikola Šainović i Mirko Marjanović nisu imali ni mnogo prilika da uzmu kredite iz inostranstva”, rekao je Kovačević za Blic.

Obaveze nisu plaćane 10 godina

Obaveze prema kreditorima iz perioda SFRJ nisu otplaćivane od maja 1992. do aprila 2002. Sporazume o njihovom regulisanju Srbija je od 2001. do 2005. zaključila sa Pariskim i Londonskim klubom kao i sa Svjetskom bankom, dok je za obaveze prema Evropskoj investicionoj banci potpisala sporazum sa EU.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.