Istraživanja ove dvije nevladine grupacije pokazuju da je proces privatizacije društvenih preduzeća na Kosovu bio potpuno neuspješan, da je na hiljade ljudi ostalo bez posla, a da je čitav proces bio povezan sa korupcijom u koju su bili uključeni i političari i predsjednici opština.
Međutim, iako je izvršena istraga o korupciji u procesu privatizacije, ona nikada nije dala rezultate, rečeno je danas u Prištini na predstavljanju ove publikacije.
“Tokom procesa privatizacije ugašeno je hiljade radnih mjesta, a ljudi iznad 50 godina su ostali bez posla i bez mogućnosti da nađu novo zaposlenje. U procesu privatizacije je bila izražena korupcija, u njoj su učestvovali političari i predstavnici opština.
Proces privatizacije je više oštetio ekonomiju Kosova, nego što je pomogao,” navodi predstavnica GLPS-a, Dafina Elshani.
Akteri ovog istraživanja, kao i predstavnici EU koji su ga podržali, smatraju da treba utvrditi koliko je bilo korupcije u čitavom procesu.
Njihova preporuka je da treba formirati istražnu komisiju koja bi objelodanila koliki je bio politički uticaj u procesu privatizacije društvene imovine i koji su to političari bili uključeni u čitav proces.
Iako je proces privatizacije društvenih preduzeća na Kosovu pri kraju, predstavnici Grupe za pravne i političke studije vjeruju da situacija sa preduzećima koja još uvijek nisu prodata može da se popravi, ukoliko u njih ulažu strani investitori.
Proces privatizacije na Kosovu počeo je 2002. godine kada je misija UN-a (UNMIK) formirala je Kosovsku poverilačku agenciju (KPA) koja je zadužena da predvodi ovaj proces.
Od tada je privatizovano oko 500 preduzeća, a malo je onih koji su nakon privatizacije doživjela uspjeh i ostala funkcionalna, navode u istraživanju. Većina tih preduzeća je neuspješno poslovala i dovedena su do bankrota.
Predstavnik Skupštine Kosova, Muhamet Mustafa, kazao je da je proces privatizacije ometala Srbija. Srbija je sve vrijeme pokušavala da zaustavi taj proces, osporavajući vlasništvo Kosovu.
Društvena preduzeća su do prije rata imala značajnu ulogu u privredi na Kosovu. Prema Kosovskoj poverilačkoj agenciji, ona su sačinjavala 90 procenata industrijske i rudarske baze, 50 procenata komercijalnog maloprodajnog prostora i 20 procenata poljoprivrednog zemljišta, uključujući šume.
