Žarko Puhovski, univerzitetski profesor iz Zagreba, naglasio je da se za pomirenje naroda u regionu, koji su prošli kroz ratni period, mora uzeti u obzir nekoliko da su ratovi završeni i da postoji dovoljno svjesti o tome šta su oni donijeli. Postavlja se, međutim, pitanje kako raspodjeliti odgovornost za rat koja nikada 100 posto ne pripada samo jednoj strani.
Prema ocjeni profesora Puhovskog, sve strane poslije rata moraju ponovo sjesti za sto kako bi uspostavile komunikaciju, što ne znači da odmah moraju da vole jedne druge.
“Ono što je između rata i pomirenja jeste mukotrpna, postupna, svakodnevna normalizacija. Ako ne možemo živjeti s drugima, moramo najprije biti u stanju živjeti jedni kraj drugih, a da se ne pobijemo. Pa onda, korak po korak“, kazao je on.
Bivši ministar spoljnih poslova Kosova Enver Hoxhaj ocjenjuje da je pitanje pomirenja između nacionalnih zajednica osjetljivo.
„Ako iz perspektive 2015. pogledamo na zemlje Balkana, vidimo da su i Kosovo i ostale zemlje postigle napredak po tom pitanju. Ali, još uvijek je daleko jedno zdravo pomirenje, po mom mišljenju. Možda trebamo sačekati još nekih 10 ili 20 godina. Iz tog razloga, region je i dalje krhak i nesiguran. Govorim o političkom djelu koji, bez sumnje, utiče na pomirenje kao proces“, naveo je Hoxhaj.
Petar Miletić, bivši srpski poslanik Skupštine Kosova, govoreći o pomirenju, osvrnuo se na trenutnu političku situaciju, odnosno na briselski dijalog. Po njegovim riječima, sporazumi koji su proizašli iz ovog dijaloga su u funkciji normalizacije odnosa Kosova i Srbije. Međutim, kako naglašava, uticaj Beograda na kosovske Srbe je veoma jak i stoga je Beograd najviše odgovoran za nastalo nepovoljno stanje po Srbe u zemlji. On smatra da je međunarodna zajednica napravila grešku što je pokrenula dijalog Kosova i Srbije, te da je, umjesto toga, trebala da uspostavi dijalog između predstavnika Vlade Kosova i autohtonih predstavnika kosovskih Srba.
„Dijalog u Briselu i dijalog između Beograda i Prištine, ili Kosova i Srbije, nije dijalog između dva društva. To je dijalog između dvije vlade. I taj dijalog se ne spušta na teren. Ovdje se ne radi o pomirenju Kosova i Srbije, ovdje se radi o pomirenju Srba i Albanaca. Ovaj proces ne ide u tom smjeru. Nema dijaloga između Srba i Albanaca, već je između Vučića i Mustafe, prije toga između Dačića i Thaçija. Umjesto da Briselski sporazum doprinose pomirenju, on nas udaljava“, kazao je Miletić.
Na debati su objavljeni stavovi i izjave nekoliko političara iz ove i prošle godine u vezi pomirenja, te pregled mišljenja onih koji su uključeni u proces pomirenja, kao što su pripadnici civilnog društva, intelektualci, te akademici i žrtve rata.
