Otkriveni su geni koji odlučuju o inteligenciji te naučnici vjeruju kako bi se njima moglo manipulirati te tako dodatno ojačati snagu mozga.
Već neko vrijeme vjeruje se kako je intelekt nešto što se nasljeđuje, a napravljene studije pokazuju kako je do 75 posto IQ-a stvar genetike, a ostatak pripada različitim faktorima okoline poput školovanja i grupa prijatelja. Dosad ipak niko nije uspio detaljno dokazati koji su to tačno geni zaduženi za bolju memoriju, pažnju, i brzinu procesuiranja informacija.
Sada su naučnici s londonskog Imperial Collega otkrili dvije mreže gena koji odlučuju o ljudskoj inteligenciji te ih uspoređuju s nogometnom momčadi. Kada su svi “igrači” na svojim pozicijama mozak funkcionira optimalno, a kada su ti geni mutirani ili krivo postvljeni smanjuje se brzina i kvaliteta kojom mislimo.
Naučnici vjeruju da mora postojati neka “glavni prekidač” koja regulira rad mreža te ako je uspiju naći mogli bi svakome “uključiti” inteligenciju.
U provedenoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Neuroscience, ekipa naučnika pregledavala je uzorke ljudskog mozga pacijenata koji su podlegnuti neurokirurškom zahvatu zbog epilepsije.
Analizirali su hiljade gena te zatim rezultate kombinirali s genetskom informacijom zdravih ljudi koji su pisali IQ testove i ljudima koji imaju neurološke poremećaje poput onih u spektru autizma.
Prije se mislilo da inteligenciju određuje formacija cerebralnog korteksa, poznatog kao “siva tvar”. Siva tvar igra ulogu kod memorije, pažnje, percepcije i govora.
Autor, profesor Robert Plomin, vjeruje kako bi djecu trebalo genetski skenirati kada imaju četiri godine kako bi im se mogao “skrojiti” individualni kurikulum prema njihovim potrebama.
Ipak, drugi genetski stručnjaci upozoravaju kako postojanje inteligentnih gena ne garantira uspjeh.
