Barem se tako interpretira amandman koji je Odbor europskog parlamenta za civilne slobode i unutarnja pitanja dodao u Uredbu o zaštiti podataka. Amandman glasi: “Obrađivanje osobnih podataka djeteta ispod 16 godina bit će zakonito samo u slučaju kada je dozvola za takvo postupanje dana od strane osobe koja ima roditeljsku odgovornost nad djetetom.”
Riječ je o takozvanoj “digitalnoj punoljetnosti”, tj. o starosti potencijalnog korisnika potrebnoj da bi online tvrtke i društvene mreže slobodno dale pristup svojim uslugama. U SAD-u i EU ta je dob dosada iznosila 13 godina, zbog čega Facebook ne dozvoljava pristup djeci dok ne postanu tinejdžeri.
Ako sumiramo novi prijedlog to bi značilo da nema Fejsa i Snapchata ako niste napunili 16, a mama, tata ili druga osoba koja snosi roditeljsku odgovornost nisu dali dozvolu (skrbnik, posvojitelj…). Jasno, društvene mreže su žestoko protiv ovog prijedloga i u otvorenom pismu Odboru parlamenta njihovi su predstavnici rekli da će ova odredba “mladim ljudima ograničiti obrazovne i socijalne prilike na mnogo načina, a ne bi im dala nikakvu novu zaštitu, već možda i smanjila onu koju sada uživaju”.
S njima se slažu i mnogi stručnjaci. Prvi je argument taj da će djeca vrlo vjerojatno lagati o svojim godinama ako ne dobiju dozvolu roditelja, a drugi taj da bi se povučenim tinejdžerima uskratio vrlo bitan, možda ključni oblik socijalne komunikacije koju ne mogu ostvariti licem u lice. I sada Facebook koristi mnoštvo djece koja imaju ispod 13 godina i nemaju dozvolu roditelja, bez pravnih posljedica po društvene mreže ili njihove roditelje, prenosi Jutarnji list
Ako će više djece lagati o svojim godinama, društvene mreže se boje da će još teže provoditi nadzor nad time što se događa na njihovoj stranici i nad opasnostima koje im prijete.
Evropski parlament o ovom će prijedlogu Uredbe o zaštiti podataka (i prije toga posebno o amandmanu) glasati u četvrtak.
