Kosovske opozicijske stranke više od mjesec dana blokiraju rad Skupštine Kosova. Glavni razlog je sporazum o formiranju zajednice srpskih opštna, postignut s Beogradom u Briselu, no traže i poništavanje sporazuma o razgraničenju Kosova s Crnom Gorom. Tvrde da je time Kosovo izgubilo više od 12.000 hektara teritorije i odlučni su, kažu, da i dalje onemogućavaju rad Skupštine.
Blokirani put označava graničnu liniju između Kosova i Crne Gore. Ali, sporazumu o razgraničenju protive se mještani obližnjih sela. Osamdesetpetogodišnji Zeqir Halili je jedan od njih.
”Granica treba biti u Čakoru. To mjesto nalazi se sedam kilometara odavde. Tamo je uvijek bila granica, a ne ovdje, gdje je postavljena ova prepreka”, rekao je on.
Sporazumu se protive i predstavnici sela, koji pozivaju kosovsku Vladu da ponovo razmotri sporazum s Crnom Gorom.
”U svakodnevnom sam kontaktu s mještanima i mogu reći da mi, ni po koju cijenu, nećemo prihvatiti ovu graničnu liniju”, kazao je Ram Bajraktari, stanovnik sela Košutan.
Nezadovoljni mještani
Nezadovoljni su i mještani koji žive blizu graničnog prelaza Kula. Sadri Zekaj, stanovnik sela Jablanica, kaže da se uvijek znalo da je granica na vrhu planine, a ne na potoku pet kilometra unutar teritorije Kosova.
”Vladina Komisija za razgraničenje zaključila je da brdo iza nas pripada Crnoj Gori. To nije pravedno, jer je moja porodica stoljećima koristila ovo brdo”, rekao je Zekaj.
Bivši gradonačelnik općine Peć Ali Lajqi, koji je jedno vrijeme bio i član Vladine Komisije za demarkaciju, objašnjava koji su bili kriteriji za povlačenje linija razgraničenja.
”Vladina Komisija, a ni naša Vlada, nisu branile državnu svojinu, jer je razgraničenje bilo zasnovano samo na općinskom katastru, što ne bi trebalo biti jedina osnova u procesu razgraničenja, jer je u ovom slučaju izgubljena državna svojina”, kazao je on.
Nezadovoljstvo na terenu se odražava u Skupštini Kosova. Opozicija je nekoliko puta bacila suzavac kako bi blokirali njen rad i time vršili pritisak na kosovsku Vladu. Glavni razlog je formiranje zajednice srpskih opština na Kosovu, ali traže i poništavanje sporazuma o razgraničenju s Crnom Gorom, izvještava Avni Ahmetaj, novinar Al Jazeere.
Zamjenik premijera Kosova Hashim Thaçi rekao je da je demarkacija granice urađena na osnovu Ustava iz 1974. godine, kojim su granice bile jasno definirane.
Ratifikacija u parlamentima
“Ja sam duboko uvjeren da je poštovana teritorija četiri općine koje graniče s Crnom Gorom te da nije izgubljen nijedan pedalj teritorije Republike Kosovo. Politički motivi su nešto drugo. Ovo su osjetljiva pitanja, stoga je neko pokušao to politički zloupotrijebiti”, poručio je Thaçi.
Stav predsjednika opozicione Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja je jasan.
”U interesu je i Kosova i Crne Gore da granica bude definirana na pravedan način. Ove devijacije s graničnom linijom nisu u interesu ni Crne Gore, ni Kosova. Crnogorski narod nema nekakve tendencije prema Kosovu, naprotiv, Crna Gora je imala veoma konstruktivan pristup prema nama, priznali su državu Kosovo. Korigiranjem ove greške mi, zapravo, jačamo prijateljstvo koje je počelo između dva naroda”, rekao je Haradinaj.
Sporazum o graničnoj liniji dugoj 80 kilometara trebao bi biti ratificiran u parlamentima Crne Gore i Kosova. Prethodno su kosovske vlasti završile demarkaciju granica s Makedonijom i Albanijom.
