Na prvom mjestu je bijeli luk, koji je odličan protiv stafilokoka, streptokoka, ešerihije koli, salmonele… Naravno, tu su još i ehinacea, žalfija, aloe vera, med.
Biljni antibiotici oduvijek su korišteni u borbi protiv prehlade, gripe i infekcija. Danas se vraćaju kao alternativa sintetičkim antibioticima, na koje su mnoge bakterije postale otporne.
Međutim, i s njima trebate biti oprezni kao i sa sintetičkim. Važno je paziti na dozu, sa čim ih miješate, a prije upotrebe najbolje bi bilo konsultirati ljekara.
Evo nekoliko primjera kako to biljke djeluju kao antibiotici i to mnogo uspješnije od sintetičkih.
Bijeli luk
Aktivan je protiv bakterija poput stafilokoka, streptokoka, ešerihije koli, slamonele, herpesa, virusa gripa (tipa B), HIV-a… Možete ga jesti svježeg, uvrštavati što češće u prehranu u kapsulama ili prahu. Izbjegavajte ga samo ako koristite lijekove protiv zgrušavanja krvi.
Aloe vera i med
Odvojeni, ali i kada su zajedno, ovi plodovi prirode vrlo su uspješni u liječenju raznih infekcija. Spojeni, najbolji su prirodni lijek protiv opekotina, za brže zarastanje i sprečavanje infekcija.
Ehinacea
Odlična protiv mnogih virusa i bakterija. Najčešće je upotrebljavaju za bolno grlo, protiv prehlade i gripe. U ovom slučaju preporučuje se oko 30 kapi tinkture ehinacee na svaki sat ili pijte topli čaj od biljke.
Žalfija
Kažu, ostala je negdje zapisana Hipokratova rečenica: „Zašto bi dopustili da čovjek umre, kada mu žalfija raste u vrtu?” Lista bolesti protiv kojih je ova biljka učinkovita, zaista je duga. Odlična je za usnu šupljinu, zube, krv, jetru, sinuse, grlo, zglobove, pluća, stomak…
Zašto su biljni antibiotici bolji
Farmaceutski antibiotik izolovani je hemijski sastojak, pa ih bakterije brzo “pročitaju” i prilagođavaju se. S biljkama je mnogo drugačije i kompliciranije. Primjera radi, samo bijeli luk, koji važi za jedan od najboljih prirodnih antibiotika, može sadržavati 80-tak jedinjenja sumpora, 17 aminokiselina i mnogo drugih jedinjenja. Hajdučka trava ima 120 različitih jedinjenja. Svi oni rade zajedno kako bi stvorili što bolje rezultate i spriječili bolest.
Kako bakterije postaju otporne
Bakterije se brzo razmnožavaju i na neki način “komuniciraju” međusobno. Kako za kratko vrijeme nastane ogroman broj bakterija, otvorena je i mogućnost mutacija. Nastaju one otporne na razne vrste antibiotika. Danas gotovo da nema antibiotika na koji se nije razvila neka vrsta bakterijske otpornosti. Sve to stvara velike probleme u medicini.
