Galdim Ajeti, iz Kosovskog centra za bezbjednosne studije, kazao je da su tokom istraživanja uočena oprečna razmišljanja između pripadnika sekularne i islamske zajednice, kao i kod onih predstavnika Islamske Zajednice Kosova, koji su, kako je rekao, pokušali da relativizuju ovo pitanje i umanje problem. On je poručio da je potrebna veća saradnja i razmjena informacija izmedju pripadnika islamske vjeroispovesti, Islamske Zajednice Kosova i državnih institucija, kako bi se spriječio nasilni eksremizam.
„Tokom sastanaka u ove dvije opštine, uočili smo i proaktivnu ulogu imama u slanju poruka i podizanju svijesti za spriječavanje nasilnog eksremizma. Takođe smo uočili da uloga vjerskih lidera, koliko god ona bila zakasnela, ima veliku i posebnu važnost u našim naporima za spriječavanje ovog fenomena“, kazao je on.
Florijan Qehaja, direktor centra, izjavio je da je cilj projekta bio uspostavljanje razgovora sa građanima Mitrovice i Vučitrna, kako bi se identifikovali problemi i steklo mišljenje građana o nasilnom ekstremizmu.
„Cilj projekta je bio da se dođe do kontra-naracije, jer smatramo da se sinhronizovanim porukama može doprinijeti ovom procesu“, kazao je on.
Qehaja je kazao je da će se konačni izvještaj ovog istraživanja nazvati: kontra-naracija, koji će, s jedne strane, identifikovati poruke kontruisane od strane regruta i ekstremista, a s druge, sadržati i kontra-poruke koje će se poslati svim akterima, a kako bi se oslabili uticaji regruta i ekstremista.
Specijalni predstavnik EU na Kosovu, Samuel Žbogar, kazao je ovom prilikom da radikalizacija, pogotovo kada je inspirisana religijom, može biti razorna tema na Kosovu, ili bilo gdje drugo. On je istakao da su različita mišljenja po tom pitanju legitimna, ukoliko se rasprava vodi na civilizovanom nivou.
„Naš prvi cilj je bio da se pruži mogućnost za dobru, informisanu i produktivnu raspravu na kojoj različita mišljenja mogu imati direktne, ali i teške susrete, ali korisne poruke za sve. Pokušali smo da izaberemo mjesta gdje su takve rasprave važne i hitne, i ne samo po centrima, već i na periferijama i u lokalnim zajednicama“, kazao je Žbogar.
On je dodao da je cilj bio i da se stekne veće znanje o fenomenu radikalizacije uopšte na Kosovu, ali i u dva relevantna centra kao što su Mitrovica i Vučitrn. Takođe, dodao je Žbogar, namjera je bila i da se doprinese boljem kreiranju politika i efikasnijem spriječavanju radikalizacije.
„Radikalizacija, ekstremizam i krajnje dramatične odluke kao što je pridruživanje stranim oružanim konfliktima, često se zasnivaju na veoma zavodljivim naracijama. Osim argumenata koji se tiču religije, često se obećava bolji život, preuzimanje stvari u svoje ruke, potraga za nekom većom svrhom… Takva obećanja su efikasnija kod pojedinaca koji su frustrirani, bjesni, nesretni ili neispunjeni…. Pravilna i efikasna kontra-naracija treba da cilja na to koliko su takva obećanja plitka, ali se moraju pružiti i alternative tome, realne obrazovane i stručne mogućnosti“, kazao je Žbogar.
Ministar unutrašnjih poslova, Skender Hiseni, istakao je da će ovaj projekat pomoći u upućivanju odgovora onima koji pozivaju na radikalizam i nasilni ekstremizam.
„Obaveza našeg društva je da se na sve strane angažujemo i pošaljemo poruku protiv radikalizma, gdje god smo prisutni. To treba da urade imami u džamijama, nastavnici u školama, političari tokom foruma“, kazao je Hiseni.
Xhabir Hamiti, profesor na Fakultetu islamskih nauka, kritikovao je pripadnike islamske vjeroispovesti da nisu izvršili obavezu o tome kako se treba spriječiti radikalizam i nasilni ekstremizam.
„Veću uloga u sprečavanju struja s rigidnim ideologijama predsjedavajući Islamske zajednice Kosova bi mogli postići da su na vrijeme bili budni i svjesni“, kazao je on.
U stranim ratovima do sada je uzelo učešće oko 200 Kosovara, a oko 20 njih je ubijeno.
Amra Zejneli