Tako se, prema podacima Ministarstva civilnih poslova, samo u ovoj godini bh. državljanstva odreklo 2.539 osoba.
“Najviše državljana BiH odreklo se državljanstva u korist Austrije i Njemačke, država koje su se u početku izjasnile da neće potpisati ugovor o dvojnom državljanstvu s našom zemljom”, kaže pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH Milan Zjajić.
Nakon Njemačke i Austrije najčešće se odricanje vrši radi državljanstva Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
“Danska je u međuvremenu donijela novi zakon prema kojem ne traži odricanje”, pojašnjava Zjajić.
Jedan od glavnih razloga što se toliko građana BiH do sada odreklo našeg državljanstva su sporne odredbe članova 17. i 39. Zakona o državljanstvu, prema kojima državljanin BiH koji uzme državljanstvo u zemlji s kojom BiH nema bilateralni ugovor automatski gubi bh. državljanstvo. Sporne odredbe se ne primjenjuju od 1. januara 2014.
Pa iako BiH već odavno ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom, evidentno je da se veliki broj naših građana odrekao bh. državljanstva da bi dobili državljanstvo Hrvatske, ali i Srbije.
Što se pak tiče Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Kanade, kada osoba aplicira za državljanstvo u ovim prekookeanskim državama, one ne traže prestanak prethodnog, ali također ne daju ni podatke o tome koliko je bh. građana dobilo njihovo državljanstvo, zbog svog zakona o zaštiti privatnosti.
Prema Zakonu o administrativnim taksama, taksa za odricanje od bh. državljanstva za sve države van područja bivše Jugoslavije iznosi 800 maraka po osobi, dok za odricanje od državljanstva BiH u korist neke od bivših jugoslavenskih republika iznosi 200 maraka.
Zbog nepostojanja baze podataka nisu poznati ni tačni podaci o spolnoj, starosnoj, nacionalnoj i profesionalnoj strukturi onih koji više nisu državljani naše zemlje.
