Od prvih deset zemalja iz kojih Kosovo uvozi robu, ove godine su samo tri zabilježile pad plasmana na Kosovo: Turska, Grčka i Bosna i Hercegovina. Smanjenje uvoza iz Turske je bilo zanemarljivo (0,1 odsto), pad Grčke je rezultat tamošnje privredne krize, ali je zato ozbiljno redukovani uvoz iz Bosne čisto politički problem.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova za jun ove godine, udio robe uvezene iz BiH u ukupnom uvozu smanjen je za čak 0,6 odsto u poređenju sa istim mjesecom 2014. Prevedeno u novac, to znači da firme iz cijele Bosne i Hercegovine, sada Kosovu prodaju robe za skoro milion eura mjesečno manje nego prošle godine. Kada se zna da je ranije mjesečni izvoz bio oko sedam miliona eura, a sada je oko šest, jasno je da se radi o dvocifrenom padu bosanskog izvoza na Kosovo.
Kako kažu privrednici, srž problema je u komplikovanom viznom režimu koji vlada između Kosova i BiH, koji drastično otežava veze između ove dvije teritorije. Kada je Kosovo 2008. proglasilo nezavisnost, Bosna, koja ga nije priznala, uvela je vizni režim za stanovnike sa kosovskim dokumentima, što je odmah uticalo na trgovinsku razmjenu. Međutim, budući da je Kosovo veoma uvozno zavisno, BiH je uprkos otežanoj papirologiji za kosovske privrednike nastavila da uvećava plasman svoje robe na Kosovo, iako znatno manjim tempom nego do tada. Ali, kada je Kosovo 2011. uvelo recipročni vizni režim za bosanske građane problem je eskalirao, pa od 2013. godine bosanska roba počinje da se sve ređe viđa na rafovima kosovskih prodavnica. Tako je danas BiH tek deseta na spisku najvećih uvoznih partnera Kosova, iako je do prije samo nekoliko godina bila četvrta.
Ovakav trend pogađa i kosovske i bosanske privrednike, ali ove druge znatno više. Naime, kosovski izvoz u Bosnu je jako mali – svega oko dva miliona eura, što je potpuno zanemarljivo prema 80 miliona eura, koliko BiH plasira na Kosovo svake godine. Kada se tome doda da je Kosovo uz Albaniju jedina članica CEFTA sporazuma sa kojom Bosna ima pozitivan trgovinski bilans, očigledno je koliko otežana administracija pogađa njihovu ekonomiju.
Uz veoma složen vizni režim, zbog kojeg je privrednicima ponekad i nemoguće da dobiju dozvolu za putovanje, problem su i višestruke carinske barijere, koje čine promet robe između BiH i Kosova komplikovanijim nego između Kosova i Srbije, uprkos zategnutim odnosima Beograda i Prištine.
Štaviše, Kosovo ubjedljivo najviše robe kupuje iz Srbije (čak 13,6 odsto cjelokupnog uvoza), i taj trend raste iz godine u godinu. Samo u 2013. iz Beograda je ka Prištini otišlo robe u vrijednosti od 285 miliona eura, dok je u suprotnom smjeru stiglo tek 14 miliona eura robe.
S ovim brojkama na umu, nejasno je zbog čega Bosna i Kosovo ne bi pojednostavili svoj vizni režim i carinske procedure, kada to ne bi iziskivalo promjenu političkog stava oko statusa Kosova. Prema dostupnim podacima, očekivanja su da bi ukidanje viza već u prvoj godini dovelo do rasta bilateralne robne razmjene od 20 procenata.
S tim u vezi nedavno je urađena i anketa među 60 kompanija koje posluju na oba tržišta, koja je pokazala da su privrednici vrlo zainteresovani za viznu liberalizaciju, ali da za bilo kakve korake nedostaje politička volja.
