Saslušanja pred najvišim australijskim sudom trajat će dva dana i preispitat će ima li Australija pravo sudjelovati u zatočenju azilanata izvan granica svoje zemlje što je okosnica njena imigrantske politike već pet godina.
Azilanti već su dugo jedno od najspornijih pitanja na australijskoj političkoj sceni iako njihov broj nikad nije dostizao one koji se danas bilježe na području Evrope u koju dolaze s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike.
Australijske vlasti onemogućavaju azilantima da se dokopaju te zemlje i njihove brodove vraćaju u Indoneziju, iz koje najčešće dolaze, a one koje ne mogu vratiti u zemlju iz koje su stigli odvoze u logore na siromašnijim pacifičkim ostrvskim državama Papui Novoj Gvineji i Nauru.
Teški uslovi u tim logorima, uključujući sistemsko zlostavljanje djece, snažno kritikuju Ujedinjene nacije i međunarodne humanitarne organizacije.
Slučaj je završio pred sudom kada ga je pokrenula nevladina organizacija u ime trudne azilantkinje iz Bangladeša. Ona je dovedena u Australiju s Naurua zbog zdravstvenih problema a sada je prisilno vraćaju tamo s djetetom.
“Ta žena ima 10-mjesečnu bebu i želi izgraditi svoj život negdje na sigurnom gdje može sigurno nastaviti živjeti. Potpuno je jasno da to nije moguće na Nauruu”, kazao je Daniel Webb, direktor pravnih poslova u Human Rights Law Centre.
Nauru je iznenada u ponedjeljak objavio da je svim azilantima dozvoljeno slobodno kretanje po ostrvu.
