Transformacija kosovskih bezbjednosnih snaga u oružane snage je pitanje koje treba da rješavaju institucije Kosova poruka je NATO.
Sličnog stava su i međunarodne diplomate u Prištini, a osim podrške konkretnih detalja još nema.
“Treba da pitate NATO. Nisam čula da NATO ima konkretno mišljenje povodom ovog pitanja, tako da nemamo ni mi”, rekla je ambasadorka Njemačke na Kosovu Angelina Fric.
Prištini se žuri pred proces formiranja ZSO da se i ovo pitanje rješi, srpski predstavnici se protive formiranju oružanih snaga, ali i potvrđuju da se o tome razgovara.
“Jesmo razgovarali po ovom pitanju sa našim koalicionim partnerima. Poslije tih sastanaka naš stav je ostao nepromjenjen”, rekao je ministar za povratak u Vladi Kosova Dalibor Jevtić.
Kosovski analitičar Behluj Beqaj kaže da srpski i albanski političari treba da rade na usaglašavanju ovog pitanja, ali tek kada manjinske zajednice oružane snage ne budu prihvatale kao prijetnju.
“Pitanje transformacije treba da se prati i po stepenu ekonosmkog života na Kosovu. Mislim da je neracionalno da se troše ogromna sredstva za naoružanje, a na drugoj strani prema podacima Svjetske banke, imamo polovinu građana Kosova koji žive u siromaštvu i bijedi. Povjerenje i ekonomski život treba da prethode bezbolnoj transformaciji kosovskih bezbjednosnih snaga”, smatra Beqaj.
Kosovske bezbjednosne snage broje pet hiljada pripadnika. Među njima i jedan broj Srba. Prema planovima transformacije, nova kosovska vojska Kosova bi imala osam hiljada pripadnika.
