Nakon skoro desetljeća zatišja i prošlogodišnjeg prvog koraka, njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenula je inicijativu, kojom se želi konačno uspostaviti stabilnost među balkanskim zemljama. U Beču se 27. kolovoza/avgusta održava drugi od četiri planirana sastanka tijekom četiri godine, putem kojih će se pratiti napredak zemalja zapadnog Balkana. Velikodušnu ponudu Europske unije lideri zemalja zapadnog Balkana nisu mogli odbiti – ulaganje 30 milijardi eura EU-a do 2030.godine u razvoj ovih zemalja i to uz jedini uvjet: međusobnu suradnju u zajedničkim projektima.
Međutim, godinu dana od prvog sastanka u Berlinu, konkretnih, realiziranih projekata ‘na terenu’ i u duhu inicijative, kada je u pitanju BiH – nije bilo. Razlog: nije postojala zakonska osnova. Godinu dana bh. vlasti su potrošile na organizaciju i provođenje izbora, potom dugotrajno formiranje vlasti, da bi tek prije dva mjeseca Vijeće ministara usvojilo sektorsku politiku kako bi se stvorio temelj za pripremu projekata kojim će se aplicirati za financiranje iz EU fondova, baziranih na “Berlinskoj inicijativi za Zapadni Balkan”. “Nevjerovatno je da je godina dana prošla u politikanstvima bh. političara, dok Europa, prvenstveno Njemačka, nudi svu svoju pomoć u razvoju zemalja zapadnog Balkana. Istodobno se u BiH već priča o novoj rekonstrukciji Vijeća ministara što će značiti i dodatno usporavanje rada političara na dobrobit građana i razvoja zemlje”, kažu za DW predstavnici bh. opozicije.
Međunarodna zajednica morala požurivati bh. vlasti da pripreme projekte za Beč
Međunarodna zajednica u BiH, tjedan dana prije bečkog summita, požuruje bh. vlast u pripremama projekata kako ne bi bilo izgubljeno i 100 milijuna eura koji su ove godine na raspolaganju, kao što su prekogranični projekti izgradnje dvaju mostova prema Hrvatskoj. “Na žalost, puno je prilika propušteno i za ovih godinu dana ne vidi se poseban napredak”, kazao je za DW bivši državni ministar prometa i veza Damir Hadžić. Zastupnik u državnom parlamentu i predsjednik HDZ 1990 Martin Raguž izravniji je i kaže da je BiH nakon izbora i sporog formiranja vlasti, izgubila godinu zbog političke neodgovornosti.
“Propuštene su strateške prilike, ponuđene prvenstveno od EU-a kroz fondove i regionalne infrastrukturne projekte definirane berlinskom konferencijom, koje stvaraju pretpostavku da ova zemlja bude dio europske cjeline, što je nedopustivo neodgovorno”, komentira Raguž za DW.
Sociolog i profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić dodaje kako “iracionalna političko-demagoška zaslijepljenost sve stavlja u red čekanja, a nekompetencija ne može odgovoriti ponudi EU-a”.
No bez obzira što ni nakon godinu dana nije realizovan nijedan konkretan projekat sa BiH, na predstojećoj “Konferenciji za Zapadni Balkan” koja se održava u Beču posebna simbolika bit će i potpisivanje Sporazuma o granici između BiH i Crne Gore i to nakon dva i pol desetljeća nakon što su ove dvije zemlje prestale biti republikama nekadašnje Jugoslavije. Što se tiče BiH, njeni požureni predstavnici srećom u Beč ipak dolaze s nekoliko projekata od regionalne važnosti…
Prioriteti iz BiH: Autocesta i plinovod
“Prioriteti BiH i projekti koji će biti kandidirani je izgradnja koridora 5C, poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa, poboljšanje uvjeta poslovanja riječne luke u Brčkom, poboljšanje uvjeta poslovanja sarajevske i banjalučke zračne luke, a veliki interes je i za nastavak Jadransko-jonske autoceste, koja će se od Počitelja nastaviti Popovim poljem do spojne točke sa Crnom Gorom i dalje prema Makedoniji i Albaniji”, potvrdio je za DW Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.
Upravo Jadransko-jonski autoput s početkom od Trsta, trase duge oko 1.080 kilometara, pružat će se, umjesto Dubrovnika, preko Trebinja i Počitelja prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj što je, kako se čini, jasna poruka i BiH o čvršćem prometnom povezivanju EU-a sa zemljama zapadnog Balkana. Također, jedan od prioriteta BiH je i željeznička pruga Sarajevo-Beograd, što je nedavno posebno naglasio i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Iz BiH u Beč stižu i s energetskim projektima
Zamjenik državnog ministra BiH kaže da upravo ovakvi projekti, kojim se obuhvaćaju više zemalja regije, imaju i više šanse za financiranjem. Međutim, to nije sve ono čemu se u BiH nadaju. Veliki naglasak je i na energetskim projektima.
“Vrlo važna dimenzija za zemlje zapadnog Balkana je visoka razina energetske ovisnosti o uvoznim energentima. Sve zemlje zapadnog Balkana imaju visoku ovisnost o prirodnom plinu, tako da je jako važno napraviti verifikaciju jadransko-jonskih plinovoda koji bi iz Azerbejdžana dopremali plin na područje zapadnog Balkana”, pojašnjava Brkić. On navodi da će biti predložen i projekt o povezanosti, odnosno, transportu električne energije u zemljama regije kao i izgradnja ili osuvremenjivanje postojećih linija dalekovoda.
Ne zaboraviti zapadni Balkan
Ovo su projekti BiH, a bečki summit sa svojim projektima sigurno spremne dočekuju i ostale zemlje jer 30 milijardi ulaganja u razvoj zemalja zapadnog Balkana teško da bi izdvojile iz vlastitih sredstava.
Brkić je mišljenja da novim pristupom i inicijativom njemačke kancelarke dolazi do afirmacije odnosa EU i zapadnog Balkana.
“Ne trebamo zatvarati oči pred činjenicom da danas u EU postoji osjetan zamor proširenjem i važno je da se zemlje zapadnog Balkana ne zaborave, da se potvrdi odluka iz Soluna o europskoj perspektivi, da mi iz ove regije provedemo gospodarsko-socijalne reforme, zbog nas samih pa tako i zbog ispunjenja uvjeta za članstvo u EU, ali isto tako i zbog stabilizacije odnosa među svim zemljama i narodima na ovom području”, zaključuje on.
Timska igra lidera Balkana
Dolazak na bečki summit već su potvrdili lideri Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Albanije. Bilateralnim sastancima će prisustvovati i austrijski predsjednik Heinz Fischer, austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz kao i najviši dužnosnici EU-a, prvenstveno visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Frederica Mogherini, potpredsjednik Europske komisije i komesar za energetiku Maroš Šefčovič, europski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn itd.
Već je najavljeno da će dan uoči samog summita predstavnici zemalja zapadnog Balkana i europski visoki dužnosnici odigrati i nogometnu utakmicu na bečkom stadionu ‘Prater’. Znakovito, najavljeno je i da će momčad zemalja zapadnog Balkana, u čijem sastavu će na teren izaći i srbijanski premijer, šef kosovske diplomacije, predsjedatelj Vijeća ministara BiH i drugi, nositi dresove s natpisom ‘Budućnost-EU’, a rivalska momčad natpis’EU’.
Kakav god rezultat bio, 30 milijardi eura svakako je dobra satisfakcija za složnu timsku igru balkanskih lidera.
