Osim što im je mozak drugačije povezan od onog dešnjaka, znanstvenici su utvrdili na koji način se ljevorukost odražava na karakter. Pa krenimo:
1. Ljevoruke su osobe sklonije psihotičnom ponašanju
Ljevorukih osoba u populaciji ima 10 posto, međutim istraživanja kazuju kako je ta brojka dvostruko veća, kada je u pitanju populacija koja je sklona psihotičnom ponašanju. Čak 20 posto osoba sklonih psihozama su ljevaci. Znanstvenici Sveučilišta Yale ispitali su 107 osoba sa poremećajima u ponašanju.
Utvrđeno je kako je 11 posto osoba koje pate od bipolarnog poremećaja i depresije ljevoruko, što spada u prosjek. Međutim, kod osoba sa psihozama, situacija je nešto drugačija. Čak 40 posto šizofreničara radije koristi lijevu ruku, nego desnu.
2. Ljevorukost se povezuje s nizom neuroloških oboljenja
Iako je teza još uvijek u domeni znanstvenih istraživanja, ljevorukost se dovodi u svezu sa oboljenjima poput ADHD-a, disleksije i promjenama raspoloženja. Istraživanja su provedena na području pedijatrije, a konkretnih zaključaka zbog čega su ljevaci skloniji poteškoćama u razvoju ili disfunkcijama u radu mozga, još nema. Teza glasi kako većina ljudi za, primjerice, čitanje, koristi lijevu stranu mozga te je ona ujedno i dominantnija.
Kod nekih ljevaka nema dominantne strane mozga, pa iz toga i proizlaze komplikacije s njegovom uporabom. Dobra vijest za ljevake jest kako su manje podatni za oboljenja poput tumora i artritisa.
3. Ljevaci drugačije čuju govor
Lijeva strana mozga, koja kontrolira rad desne ruke, snažnije reagira na suglasnike. Desna strana mozga, koja kontrolira rad lijeve ruke, bolje reagira na samoglasnike. Stoga je vjerojatnije kako će govor ili pjesmu koja ima izražene samoglasnike (A,E,I,O,U) ljevak snažnije doživjeti od dešnjaka.
4. Među neandertalcima, ljevaci su bili manjina
Ne, nije riječ o cinizmu. Znanstvenici Sveučilišta u Kanzasu, uz pomoć zubi neandertalaca, utvrdili su kako je i prije 500 tisuća godina omjer dešnjaka i ljevaka bio isti kao i danas. Mjerili su, naime, koja je strana zubi bila više istrošena i prema tome zaključili radi li se o neandertalcu koji je komad mesa od lovine držao u lijevoj ili desnoj ruci.
5. Ljevoruki su skloniji umjetnosti
Jedan od vodećih američkih časopisa za psihologiju objavio je studiju prema kojoj su ljevaci, u odnosu na dešnjake, bolji u divergentnom razmišljanju. Sposobniji su raščlaniti problem, što je preduvjet za stvaranje ideje, njezinu vizualizaciju i izvedbu.
Prema nekim drugim istraživanjima, ljevaci preferiraju profesije koje su na bilo koji način povezane sa umjetnošću, sportom, ali i industrijom visoke tehnologije. Poražavajuće je, međutim, istraživanje proizašlo sa Wall Streeta koje kazuje kako su ljevaci i do 10 posto manje plaćeni od dešnjaka.
6. Televizija voli ljevoruke govornike
Geste rukama poruke su koje svakodnevno sa televizijskih ekrana milijunima gledatelja šalju političari. Gestikulaciju desnom rukom, prosječni gledatelji najčešće povezuju sa pozitivnim porukama, dočim gestikulaciju sa lijevom, najčešće povezuju sa porukom negativnog konteksta. Budući televizija ima efekt ogledala, u političkim debatama gestikulacija ljevaka nailazi na bolji prijam kod publike. U SAD-u na tome su profitirali predsjednici Obama, Bill Clinton, George H.W. Bush i Gerald Ford.
7. Bolji u tenisu, boksu i baseballu
U svim sportovima u kojima su sportaši okrenuti jedan prema drugome, ljevaci imaju znatnu prednost. Stvar je vrlo jednostavna. Ljevoruki je sportaš naviknuo na desnoruke protivnike i često je protiv njih imao prilike igrati, sa dešnjacima trenirati. S druge strane, dešnjaci rijetko imaju priliku trenirati s ljevacima i tu se skriva nedostatak, odnosno prednost za ljude poput, primjerice Rafaela Nadala ili boksača Oscara de la Hoye.
8. Ljevaci su strašljiviji od dešnjaka
Stručnjaci Britanskog društva za psihologiju istraživali su tko se više boji, ljevaci ili dešnjaci. Ispitanicima su pustili isječak iz filma “Kad jaganjci utihnu” i promatrali njihove reakcije. Pokazalo se kako su ljevaci ipak nešto veći “papci”.
9. Lakše se naljute, ali su i sramežljivi
Skloniji su negativnim emocijama, no to ih ne mora nužno činiti ljutima. Problem je što ljevaci teže artikuliraju te osjećaje, pa češće izgube živce. Opet, problem je u lijevoj i desnoj polutki mozga. Način na koji mozak ljevaka procesuira raspoloženja je specifičan i često rezultira gnjevom. Sram je emocija dijametralno suprotstavljena bijesu, ali je također tipična odlika ljevaka.
10. Vole popiti
Godinama se smatralo kako ljevaci imaju veću tendenciju da razviju ovisnost o alkoholu, no to nije točno. Ono što jest, a potvrdilo je istraživanje na 25 tisuća ljudi iz 12 različitih zemalja, da ljevaci doista češće vole zaviriti u čašicu. Nejasno je ostalo zbog čega je tomu tako. Možda im, nakon što su cijeli dan proveli koristeći naprave, prometna sredstva, predmete predviđene za dešnjake, dođe da koju popiju?
