Pošto Skupština 26. juna nije uspijela da obezbjedi te glasove za Specijalni sud, odlučila je da odloži i formiranje Oružanih snaga, zbog nedostatka sporazuma sa Srpskom listom, čiji su glasovi neophodni.
Analitičar Fisnik Korenica kaže da se pitanje Oružanih snaga može prenijeti i na briselski dijalog Kosova i Srbije.
„Srpska lista se protivi Oružanim snagama zato što Beograd želi da to pitanje iznese za stolom u Briselu, kako bi se osigurala vojna autonomija za sjever Kosova. Vlada Kosova nije odgovorila jednoj takvog strategiji Beograda kako bi trebalo, odnosno, da stavi do znanja koje su to crvene linije u dijalogu“, ocjenjuje Korenica.
U ovakvim okolnostima kada je donošenje važnih odluka pod blokadom zbog nedostatka političkih sporazuma, kaže analitičar Artan Muhaxheri, do rješenja se može doći samo pritiskom međunarodne zajednice.
„Za očekivati je da se od političara traže kompromisi, jer je situacija takva i širom Balkana. Treba uzeti u obzir da zemlje na Balkanu nemaju toliko prostora za nametanje svojih agendi u odnosu na zahtjeve koji pristižu od međunarodnih partnera. Tako da i ti kompromisi koji se traže su nastavak velikih projekata međunarodne zajednice za Balkan“, kaže on.
Kosovski lideri su u nekoliko navrata napomenuli da Kosovo treba da ispuni međunarodnu obavezu i osnuje Sud, što je ponovio u utorak i premijer Isa Mustafa, dodajući da će se pitanje ponovo naći pred Skupštinom kada se obezbjede glasovi.
„Radimo s poslanicima i o ovome ćemo ponovo raspravljati u Skupštini kada osiguramo potrebne glasove. To neće biti samo pobjeda parlamenta i Vlade, već i samog Kosova jer je to naša obaveza“, kazao je on.
U svakom slučaju, analitičari kažu da još uvijek ne postoji rizik za krizu i blokadu institucija koje bi dovele do novih izbora. Prevazilaženje ove situacije i dalje zavisi od pritisaka međunarodne zajednice.
Podsjetimo, posljednjih nedjelja Kosovo je posjetilo niz evropskih i američkih zvaničnika koji su kosovskim liderima jasno poručili da je Kosovo dužno da sprovede ono što je obećalo.
