Snove pokušavamo inpretirati, pročitati iz njih što nam budućnost dolazi ili shvatiti jesmo li pod previše stresa i u strahu. Ipak, postoje oni snovi koji su izuzetno čudni, a najčešće se pojavljuju baš prije nego zaspimo ili se probudimo.
Snovi u fazi prije spavanja ili buđenja djeluju stvarno, napeti su i uznemiravajući – a nazivaju se hipnopompne ili hipnagogne halucinancije. Radi se o vidnim i slušnim halucinacijama, koje ako nastaju neposredno prije nego zaspimo se nazivaju hipnagogne, a ako nastaju prije buđenja se nazivaju hipnopompne, piše “Ordinacija“.
U tim situacijama, najčešće imamo osjećaj da smo budni, no zapravo smo u tranziciji između budnosti i sna. Baš zato što smo u toj tranziciji, ovi se snovi zapravo smatraju halucinacijama.
Nastaju primarno zbog našeg mozga, koji ostaje u polubudnom stanju. Prije buđenja je dio mozga još u REM stanju, odnosno dubokoj fazi sna tijekom kojih je aktivniji, odnosno česti su intenzivni snovi. Kako se budimo, ti intenzivni snovi iz REM faze nastavljaju se i u budno stanje – zbog čega dolazi do halucinacija. One mogu biti vizualne, auditivne ili taktilne, odnosno možemo čuti imaginarne zvukove, vidjeti neku pojavu ili čak osjetiti da nas netko dira. Dok su takve situacije vrlo česte u REM fazi i najčešće ih zaboravljamo, u polubudnom stanju su uznemirujuće.
Najčešće se pojavljuju kod osoba koje više vremena provode u REM fazi, no ovakve se halucinacije mogu pojaviti i zbog:
– nedostatka sna
– određenih lijekova, pogotovo antidepresiva
– narkolepsije
– Halucinacije često uzrokuju i paralizu sna, stanje u kojem smo svjesni da smo budni, no ne možemo se pomaknuti – što halucinacije čini još uznemirujućima.
Smanjiti pojavljivanje hipnagognih i hipnopompnih halucinacija može se urednim navikama spavanja, koja barem 7 i 8 sati u tjednu.
