Kasarna Dretelj je u periodu pod 1992. do 1995. godine postala jedan od najsurovijih logora. Prije 1992. godine Dretelj je bio ogromni vojni kompleks veličine dva fudbalska terena i skladište za gorivo JNA, prenosi Telegraf.
U proljeće i ljeto 1992. godine predstavljao je mjesto gde su bili zatočeni Srbi sa područja Hercegovine. Hrvatske odbrambene snage su zatvorile Bošnjake na istoj lokaciji 1993. godine. Oko 3.000 ljudi bilo je izloženo silovanju, maltretiranju i nasilju.
“Tukli su nas stražari, vojnici, civili, ko god je stigao. Zlostavljan sam i seksualno. Zatvorenike su tjerali da se skinu i jedan drugog oralno zadovoljavaju. Tjerali su nas i da se ljubimo”, rekao je Slavko Bogdanović, koji je u Dretelj doveden 1992. godine.
“Uze onu flašu od litar pa o glavu, razbi se flaša u ‘iljadu komada, meni ništa, čovječe, bila je čvoruga. Ma ja sam mislio moraš mrtav biti od toga. Onda kad sam bio u samici, vadio mokraću, pa me tjerao da pijem. Svaka su čuda i jade radili”, rekao je Siniša Zurovac, još jedan od od zatočenih u ovom logoru koji još uvijek ne zna ko su ljudi koji su ih mučili.
On je objasnio i da je bilo drugih načina zlostavljanja, kome su naročito bile izložene žene.
“Čuješ iznad nas samo jauk žena, pa šta je nego silovanje. Kasnije je jedna žena, kad smo razmjenjivani, pričala kako bi svaka rodila da nisu bile stare. Po tom sam zaključio da su silovane”, istakao je.
Ramiz Šuta je takođe ovde doveden i zatvoren zajedno sa 68 muškaraca bošnjačke nacionalnosti, među kojima je bilo i maloljetnika. I on je svjedočio o mnogim mučenjima, a mnoga je osjetio i na sopstvenoj koži.
“Udaranje je bilo tako da sam jedne prilike izbrojao da su me 16 puta udarili vojničkom čizmom s jedne strane, pa onda toliko puta s druge strane. Da su rebra od čelika, popucala bi”, rekao je Šuta.
“Dođu preko dana i gledaju gde koja leži. Onda po noći traže od stražara ključ i izvedu ženu koja im se svidi. Jedna od njih mi je rekla da su je silovali. Plakala je i bila postiđena. Nisam doživjela što su druge žene, ali jesam strah i stres, što je pomoglo da obolim”, rekla je Slavojka Frižović koja je je bila zatvorena sa još 40 žena i vidjela kako mnoge od njih odvode na silovanje.
Većina nekadašnjih zarobljenika, među kojima su Srbi i Bošnjaci, nada se da će zločini počinjeni u Dretelju biti procesuirani, kako se to ne bi nikome i nikada ponovilo. Neki bivši zarobljenici ne žele da pričaju o onome što su preživjeli, jer im je previše teško da se vraćaju u stravičnu prošlost.
Inače, postupajući po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su na području Hercegovine uhapsili četiri osobe zbog ratnog zločina u logoru Dretelj.
Kako je precizirano u saopštenju Agencije, “četvorka” je uhapšena zbog postojanja osnova sumnje da su tokom 1993. godine u logoru “Dretelj”, na području opštine Čapljina, počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Uhapšeni će biti privedeni u službene prostorije SIPA-e, gdje će se nad njima izvršiti kriminalistička obrada, nakon čega će biti predate Tužilaštvu BiH na dalje postupanje.
Osobe N. Z. (1958), P. K. (1960), K. R. (1956) i I. Č. (1960) lišene su slobode zbog postojanja osnova sumnje da su tokom 1993. godine u logoru “Dretelj”, na području opštine Čapljina, počinile krivično djelo iz člana 173. stav (1) KZ BiH.
Prema navodima optužnice, zarobljeni civili su držani u nehumanim uslovima u logoru Dretelj, zlostavljani, pljačkani, pretučeni, silovani, terani na prisilan rad i mučeni na izrazito ponižavajuće načine. Od posljedica mučenja nastupila je smrt određenog broja osoba, a neki su odvedeni u nepoznatom pravcu, nakon čega im se gubi svaki trag, istakli su iz Tužiteljstva BiH.
