Neki poslanici iz vladajuće pozicije (PDK i LDK) navodno su još uvijek uzdržani, dok su poslanici opozicije (Vetvendosje, AAK i Nisme) protiv, ako je suditi po izjavama njihovih čelnika.
U javnosti su nedavno plasirane informacije da će i bošnjački poslanici Koaliciji “Vakat” – glasati protiv.
Jeste tačno da se na GO Demokratske stranke Bošnjaka (u donedavnom sastavu) “pod razno” raspravljalo o ovom pitanju, gdje je načelno podržan prijedlog da se pitanje otvaranja ustava Kosova – za koje je potrebna dvotrećinska većina glasova svih poslanika, kao i dvotrećinska većina poslanika iz redova nevećinskih zajednica – poveže sa problemom neriješene decentralizacije u bošnjačkim sredinama, zasebno u nekoliko puta obećanom, a u međuvremenu nerealiziranom, formiranju opštine Rečane.
U međuvremenu je zakazana sjednica skupštine Kosova na kojoj će se glasati o ovom pitanju, za petak 29. maja 2015.
Posto sebe držim za odgovornog čovjeka – što isto pokušavam da mislim i vjerujem i za neke druge – prije svega iz obaveze prema svojim glasačima, a pogotovo prema bošnjačkom nacionalnom interesu u kosovskom državnom konktekstu, te iz odgovornosti prema poziciji poslanika Skupštine Kosova, bit ću jasan oko potrebe za presjecanjem ovih dilema.
Tim prije što su se pojavile razne špekulacije u nekim medijima ali i u kuloarima skupštine Kosova koje su počele da poprimaju formu koja nama Bošnjacima ne može da ide u prilog.
Dakle, ja jesam bio za to u ovom momentu da naš glas za otvaranje (!) ustava Kosova ne može da prođe bez isticanja u prvom planu naših bošnjačkih problema koji godinama stoje neriješeni – a koje smo zapravo naslijedili od prethodnih sastava u skupštini – kao što je slučaj sa nerealizaranom decentralizacijom, ili pak sa problemima u obrazovanju na bosanskom jeziku, zapošljavanju u javnim institucijama, te u informisanju na RTK, uz još niz manjkavosti koje se deceniju i po provlače po ministarstvima vlade i u skupštini, kao i na lokalnim nivoima.
Samim tim, pošto su mjesec dana unazad neki od čelnika Kosova jasno čuli ova naša mišljenja i naše primjedbe, i pošto su iste primjedbe jasno ponovljene čelnom čovjeku EU u Pristini, kao i predstavnicima Američke ambasade i još nekim ambasadama, ovom prilikom ću zasebno spomenuti stav premijera, Ise Mustafe i predsjednika skupštine Kosova, Kadri Veselija.
Naime, tokom susreta skupštinske grupe 6+ uz dva ministra, Rasima Demirija i Mahira Jagdjilara, sa premijerom Mustafom i zamjenikom ministra u Ministarstvu za administraciju lokalne samouprave, Bajramom Gecajem, u petak 15. maja, gotovo tokom cijelog sastanka je bilo govora o nekoliko ključnih problema bošnjačke zajednice, sa glavnim akcentom na problem decentralizacije.
Na moje direktno traženje da se premijer Mustafa izjasni oko procesa decentralizacije, on je, između ostalog, rekao da će “u prvoj rundi, među nekoliko opština sa albanskom većinom – ići i opština Rečane”, čim se ovo pitanje proceduralno završi u nadležnom ministarstvu jer ima mnogo zahtjeva za nove opštine i mora se izvršiti selekcija na osnovu kriterijuma.
“A barem vi, kad je Rečane u pitanju, koliko ja znam, ispunjavate uslove”, rekao je premijer Isa Mustafa. Podsjetio je da je podršku ovom pitanju dao prije par godina sa pozicije predsjednika LDK i čelnog čovjeka opštine Priština.
Ovdje treba biti također korektan i kazati da je premijer Isa Mustafa jasno naglasio da se ove njegove riječi ne mogu razumijeti da se ovo pitanje povezuje sa našim glasanjem ili ne glasanjem za Specijalni sud… “Svi ste vi kao poslanici odgovorni za ovu državu i njen daljnji demokratski razvoj”, naglasio je premijer.
Isto tako u razgovoru sa Kadri Veselijem, u petak 08. maja, u prisutvu moje malenkosti, podpredsjednice skupštine Dude Balje i ministra Rasima Demirija, u nastavku našeg zasebnog razgovora – poslije susreta Grupe 6+ u vezi problema (ne)emitiranja programa na RTK na jezicima nevećinskih zajednica, dotaknuto je i pitanje (ne)glasanja za Specijalni sud.
Kadri Veseli je demokratski dao pravo svakom za svoju odluku i njene posljedice, ali je naglasio vezano za naše primjedbe da, po njemu, nije sporno da nekoliko opština treba da ide u budućoj izmjeni i dopuni Zakona o opštinskim granicama u prvoj rundi decentralizacije, a da mežu njima bude i opština Rečane.
Inače, svo ovo vrijeme su i mnogi drugi poslanici skupštine, kao i neki ministri imali (još jednom) priliku da čuju naše bošnjačke udarne probleme i naše prijedloge za njihovo rješavanje, a pogotovo one oko decentralizacije, dok su i neki vodeći ljudi iz opozicije u skupštini Kosova jasno nagovijestili svoj glas za izmjenu i dopunu zakona koji uređuje ovu materiju.
Ovdje je bitan još jedan momenat koji zaslužuje pažnju oko formiranja Specijalnog suda, odnosno njegovog mandata, jer je u direktnom interesu i bošnjačke zajednice. Tiče se, naime, vremenskog trajanja istraga za počinjena nedjela i suđenja nad potencijalnim optuženima, što u prvim informacijama nije bilo razjašnjeno, već se samo potencirala istraga oko izvještaja Dika Martija u vezi tzv. “žute kuće”.
Sad je već jasno da će mandat suda obuhvatiti period od 1998. do kraja 2000-te godine. A poznato je da je većina bošnjačkih žrtava stradala u 1999. i u 2000-toj godini.
Samim tim, uzimajući u obzir naš postignuti politički i medijski optimum u ovom momentu, mislim da bi od mene bilo neodgovorno ponašanje ako se ne bih pridružio većini poslanika skupštine u glasanju za formiranje ovog suda i ispunjavanje jedne međunarodne obaveze Republike Kosova.
Tim prije što je u međuvremenu i stav DSB i koalicije “Vakat”- sa čije liste smo poslanici nas dvoje – da se ipak glasa za Specijalni sud, i što je preovlađuće mišljenje u kosovskom estabilišmentu da je bolje da i institucije Kosova odluče o formiranju Specijalnog suda i imaju uticaj na cio proces, nego da tu odluku donese Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
