Podaci govore da je u prvih devet mjeseci 2014. zahtjeva za azil u EU bilo 40 posto više nego u istom periodu 2013. Istovremeno stopa priznavanja zahtjeva za azil u EU-u i zemljama pridruženim Schengenu nastavila se smanjivati za sve državljane zemalja zapadnog Balkana kojima nije potrebna viza. Stopa priznavanja iznosila je 3,7 posto za državljane Crne Gore, 2,7 posto za državljane Srbije te 1 posto za državljane bivše jugoslavenske republike Makedonije.
Također, 8,1 posto podnositelja zahtjeva iz Albanije te 5,9 posto državljana Bosne i Hercegovine dobilo međunarodnu zaštitu u EU-u i zemljama pridruženima Schengenu u 2013.
Državljani Srbije i dalje su najbrojnija grupa tražitelja azila iz zemalja Zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom u EU-u i u zemljama pridruženima Schengenu, zatim slijede državljani Makedonije i Albanije državljani BiH i Crne Gore. Njemačka je i dalje zemlja koja godišnje zaprimi najveći broj zahtjeva za azil iz zemalja zapadnog Balkana obuhvaćenih bezviznim režimom.
Iz Evropske komisije su nedavno poručili da se zloupotreba režima putovanja bez vize u svrhu traženja azila u EU-u mora sistemski riješiti.
Sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić rekao nam je da je BiH u cilju sprečavanja zloupotrebe bezviznog režima prva od zemalja zapadnog Balkana donijela Akcioni plan mjera koji se implementira, a zbog čega je broj zloupotreba značajno opao i bio sveden na minimalnu.
– Navedeni Akcioni plan, između ostalog, podrazumijeva punu saradanju sa FRONTEX-om radi razmjene tačnih podataka migracionih tokova, pojačavanje mjera kontrole na graničnim prelazima i intenziviranje saradnje sa graničnim policijama susjednih zemalja, zaključivanje i ratifikacija sporazuma iz oblasti policijske saradnje između BiH i zemalja regiona, potpuna implementacija Državnog akcionog plana BiH za rješavanje problema Roma – kaže Dautbašić
Ističe da BiH redovno učestvuje u organizaciji i prihvatu Post-viza monitoring expertske misije Evropske komisije,, s ciljem utvrđivanja implementacije preuzetih obaveza iz Mape puta za viznu liberalizaciju BiH, odnosno implementaciju bezviznog režima za naše građane.
-Imamo dobru saradnju sa zemljama EU, odnosno zemljama Šengena u dijelu razmjene potrebnih informacija koje su usmjerene na sprečavanje zloupotrebe bezviznog režima, dostavljena su sva operativna saznanja nadležnih agencija za provođenje zakona i drugih relevantnih institucija na identificiranju pojedinačnih slučajeva organizovanog dolaska građana BiH u zemlje Šengena gdje su utvrđeni slučajevi organizacije putovanja i sa njihove teritorije (EU/Šengen), odnosno kroz razmjenu informacija došlo se do saznanja o organizovanju putovanja sa ciljem zloupotrebe bezviznog režima i davanja lažnih obećanja građanima BiH o mogućnostima ostanka u zemljama Šengena i EU – kaže Dautbašić.
Dodaje i da BiH uredno realizira i obaveze iz uspostavljenog mehanizma koji podrazumijeva da zemlje Zapadnog Balkana redovno odnosno mjesečno ili dvomjesečno izvještavaju Evropsku komisiju o podzimanju konkretnih mjera.
Prema informacijama iz Ministarstva unustrašnjih poslove Srbije ova država, a što je konstatovala i Evropska komisija, poboljšala je svoj program pomoći za Rome, osnažila informiranje građana o njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz bezviznog režima, a osobe koje pomažu nezakonite migracije su kazneno. Frontex je, navode, istaknuo i uspješno provođenje strože granične kontrole u Srbiji.
Ipak, u proteklim mjesecima EU se suočila sa znatnim porastom nezakonite migracije iz Kosova preko Srbije u nekoliko država članica. Trenutno je u toku dijalog Komisije s Kosovom o liberalizaciji viznog režima te će se nastaviti suradnja s vladom Kosova za rješavanje problematike poticajnih čimbenika koji su doveli do tog nedavnog slučaja migracije.
S druge strane, evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopulos tokom nedavne posjete Srbiji ocijenio je da bi ova država trebala da poduzme hitnu akciju zbog činjenice da njeni državljani čine najveći grupu osoba koje traže azil u EU. Treba napomenuti da ovu državu očekuje otvaranje Poglavlja 24 u pregovorima o priključenju EU, te se očekuje da službeni Beograd poduzme odlučne korake kako bi pomogao rešenje krize sa emigrantima sa Kosova i zloupotrebu prava na azil sopstvenih građana.
Vlada Srbije, kako nam je rečeno, osnovala je komisiju s ciljem da razmatra pitanja koja se odnose na povećanje broja lažnih azilanata u zemljama EU, kao i da predlaže vlastima razmatranje i donošenje odluka u vezi sa mjerama usmjerenim ka smanjenju broja lažnih zahtjeva za azil.
Crna Gora je, kaže se u izvještaju Evropske komisije, nastavila provoditi stroge granične kontrole, uključujući kontrole izlaza u susjedne države, te je uskladila svoju strategiju upravljanja granicama s modelom EU-a. Ističe se da je ova država primijenila svoj kazneni zakon protiv osoba koje pomažu nezakonite migracije, što je dovelo do dviju velikih policijskih akcija usmjerenih protiv 27 državljana.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore su nam kazali da je Vlada Crne Gore, još u martu 2011. godine donijela je Strategiju za integrisano upravljanje migracijama za period 2011-2016. Također, donesen je i Akcioni plano za implementaciju Strategije za integrisano upravljanje migracijama u Crnoj Gori u 2015. i 2016. godini.
– Treba imati u vidu činjenicu da je Crna Gora postigla značajna poboljšanja po pitanju jačanja kapaciteta za upravljanje migracijama za relativno kratko vrijeme. Iako je izgrađena institucionalna, zakonodavna i administarstivna strukturu upravljanja migracijama, mora se raditi na zaokruživanju djelotvorne operativne strukture – kažu u MUP-u.
Novim zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. aprila 2015. godine, kkao ističu, u skladu sa radnim aranžmanom o uspostavljanju operativne saradnje sa FRONTEX-om, Sektor granične policije Crne Gore na mjesečnom nivou razmjenjuje podatke o nezakonitim migracijama, učestvuje u izradi analiza rizika, dostavlja podatke u okviru mehanizma za praćenje post vizne liberalizacije i učestvuje u okviru zajedničkih operacija.
