Politički analitičar Davor Gjenero razloge aktualne terorističke krize u Makedoniji vidi u dva izvorišta: u izostanku političke nagrade Makedoniji za Ohridski sporazum te u blokadi afirmacije Kosova kao države. Gjenero za Anadolu Agency analizira sve scenarije oko izvršenog terorističkog napada, pa i moguće teorije zavjere za koje tvrdi da nastaju zbog manjka informacija i složenosti makedonskog geopolitičkog konteksta, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).
Tri scenarija, dva su teorije zavjere
Gjenero nakon terorističkog događaja koji je uzdrmao Makedoniju uočava tri moguća scenarija. Jedan je scenarij unutarnjeg političkog problema u Makedoniji, odnosno problem odnosa Makedonaca i Albanaca. Drugi je scenarij prema kojem trenutna vlada u Makedoniji pokušava ojačati svoju poziciju zbog pritiska opozicije, transferirajući problem sa političkoga u nacionalni i problem nacionalne sigurnosti. Treći je scenarij koji se čuje iz Srbije i Rusije da se radi o američkom scenariju kojim se pokušava isključiti svaku mogućnost uspostavljanja turskog toka plinskog povezivanja između Rusije, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske.
„Načelno, u ove teorije zavjere ne vjerujem i nisam sklon vjerovati niti u teoriju američke zavjere, a čini mi se suviše neodgovornim da se radi o nekakvoj zavjeri od aktualne makedonske vlade“, ocjenjuje Gjenero.
„Činjenica je da je Makedonija u jednom trenutku Ohridskim sporazumom dobro riješila odnose između dvaju ključnih nacionalnih entiteta u zemlji, a da nakon toga nije ostvarila ključne političke dobiti koje je na osnovu toga trebala ostvariti, da nije kandidaturu za članstvo u EU i NATO-u pretvorila s jedne strane u punopravno članstvo u NATO-u, a s druge strane ostvarila pregovore za članstvo u EU“, kaže Gjenero.
Prema Gjeneru, problem je vezan ne samo uz grčku politiku, nego i uz pomanjkanje pregovaračke spremnosti i spretnosti makedonskih političara, prije svega, sadašnjeg predsjednika vlade koji je imao, tvrdi, politički legitimitet da uđe u taj proces.
„Izostanak afirmacije europskih šansi koje je Makedonija trebala imati je razlog nestabilnosti. EU bi morala u ovom slučaju preuzeti dio odgovornosti i poduprijeti stabilizaciju Makedonije, i kad se stabilizira otvoriti joj ‘window of opportunity’“, ocijenio je Gjenero.
Albanija i Kosovo po modelu Njemačke i Austrije
Na pitanje prijeti li Makedoniji eskalacija sukoba i opći rat, Gjenero odgovara kako je to iz Zagreba nemoguće procijeniti, te kako je to ključno pitanje na koje se ne usudi dati jednoznačan odgovor.
„Činjenica je da se u zadnje vrijeme ‘zakoturala’ priča sa tzv. ‘Velikom Albanijom’. Ta priča je došla na dnevni red onog momenta kada je zaustavljena državna afirmacija Kosova. Kosovo je u svojevrsnoj slijepoj ulici, ne uspijeva postati članicom UN-a i njezinih agencija, ne uspijeva formalizirati odnos sa EU. Srbija, unatoč tome što je izgubila spor pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, izbjegava povući konzekvence toga i otvoriti vrata za međunarodno priznanje Kosova. Kad imate tu situaciju, onda je povezivanje Albanije i Kosova prečica za izlazak iz te situacije. A, kad počnete mijenjati granice, onda se tu ne staje samo na granici između Albanije i Kosova“, poručuje Gjenero.
Mišljenja je kako u Makedoniji treba striktno provoditi Ohridski sporazum i afirmirati sva prava koje Albanci u Makedoniji imaju. Procjenjuje da se ne osjeća pritisak makedonskih Albanaca koji bi bili nezadovoljni tim sporazumom.
„Kosovu treba omogućiti punu afirmaciju državne samostalnosti i potaći državotvornost Kosovara, njihovu svijest o samostalnosti kakvu imaju Austrijanci na Nijemce. Nitko neće danas reći u Europi kako Nijemci imaju dvije države, Njemačku i Austriju, nego su to dvije nacije. Tako su i Kosovari i Albanci dvije nacije koje govore istim jezikom i imaju dio zajedničke kulturne i povijesne tradicije“, zaključuje Gjenero.
