Vlada Kosova proslijedila je Skupštini na prvo čitanje Zakon o Trepči, kojim bi ovaj kombinat trebalo da pređe pod upravu Vlade. U Vladi i kombinatu su optimisti da dolaze bolji dani za Trepču, dok predsjednik Odbora za Kosovo Milovan Drecun za RSE kaže da novim nacrtom zakona o Trepči “Priština pokušava da legalizuje otimanje imovine države Srbije”.
Rudnik olova i cinka Trepča, koji je od rata podjeljen između južnog i sjevernog djela, stavljen je odlukom Posebne komore Vrhovnog suda pod moratorijum, a njime je do sada upravljala kosovska Agencija za privatizaciju.
Na osnovu odluke Posebne komore Vrhovnog suda, posljednji rok za predaju plana o organizaciji Trepče je 1. novembar 2016, što je natjeralo Vladu da prije tog datuma izradi zakon kako bi se Trepča spasila od likvidacije.
Ministar ekonomskog razvoja, Blerand Stavileci, koji je predvodio komisiju za izradu Zakona o Trepči, u utorak je pred vladinim kabinetom kazao da je cilj zakona kreiranje zakonske infrastrukture koja će putem novih investicija, povećanja vrijednosti aseta i unapređenja tehničko-tehnološkog kapitala, omogućiti održiv ekonomski razvoj i revitalizaciju ovog preduzeća.
“Odredbe ovog nacrta zakona određuju transformaciju nekoliko poslovnih jedinica društvenog preduzeća Trepča u akcionarsko društvo, s time da će Vlada Kosova biti vlasnik 80 posto tih akcija, a radnici i vlasnici raspolagaće sa 20 posto akcija“, rekao je Stavileci.
Zakon takođe definiše i pitanja mineralnih resursa, prenosa imovinskih prava i ljudskih resursa, statuta, registracije, upravljanja akcionarskim društvom i druga.
Agencija za privatizaciju trenutno radi na izradi studije izvodljivosti, a zakon takođe predviđa u roku od šest mjeseci od njegovog usvajanja izradu razvojne strategije Trepče, što će potvrditi Skupština.
Ubrzanom procedurom Skupština Kosova će, kako je prethodno najavio predsjednik Skupštine, već u petak razmotriti prvo čitanje zakona.
Dobra vijest za sve
Generalni direktor Trepče Ahmet Tmava za RSE kaže da usvajanje Zakona u Vladi znači mogućnost razvoja, zato jer Trepča kao vlasnik mineralnih resursa može biti u interesu svih građana Kosova.
“Građani Kosova će osjetiti ekonomske efekte Trepče. Na ovu vijest se čekalo svih ovih godina. Trepča sada ulazi u razvojnu fazu, a realan ekonomski efekat biće očigledan“, smatra Tmava.
I Shuqri Sadiku, predsjednik Sindikata rudara, kaže da je ovo, iako zakasnela, dobra vijest za sve rudare ali i za cijelo Kosovo.
“Na ovu vijest smo čekali 16 godina. Trepči se do sada nije dala mogućnost da se razvije jer nije imala definisan statut. Usvajanjem zakona vjerujem da će se to pitanje rješiti i da će se Trepči otvoriti put za dalji razvoj. Vjerujem da će narednih godina Trepča raditi kao što je radila ranije. Nadamo se i da će se poboljšati uslovi radnika, da će se rješiti penzije rudara i da će imati više beneficija. Ovi rudari to zaslužuju“, naveo je on.
Članovi Vlade iz redova srpske zajednice su, međutim, glasali protiv ovog zakona, a Trepča je inače jedan od kamena spoticanja između Kosova i Srbije.
Zamjenik premijera, Branimir Stojanović, iz redova Srpske zajednice, kazao je na sjednici Vlade da je prijedlog zakona više politički nego što je ekonomski, i da srpskog učešća u njegovoj izradi skoro nije ni bilo.
„Mi ćemo u skladu sa stavovima radnika koje znamo i koji tamo rade, radi se o više hiljada ljudi, imati potpuno negativan stav prema ovom zakonu. Apsolutno je jasno da ćemo i u Skupštini pokušati da ili sa amandmanima koji će suštinski trebati da promene zakon, da probamo da ovo dovedemo na nivo da to može biti prihvatljivo za nas. Ukoliko to ne može biti prihvaćemo, onda ćemo sigurno biti protiv i u Skupštini“, kazao je Stojanović.
Ministar za administraciju lokalne samouprave, Ljubomir Marić, kazao je ovom prilikom da je Zakon o Trepči stigao neposredno pred sjednicu Vlade, a s obzirom da se radi o vitalnom i značajnom pitanju za srpsku zajednicu, jer dosta pripadnika srpske zajednice na sjeveru rade u Trepči, trebalo je biti više usaglašenosti.
„S ovim zakonom srpska zajednica je apsolutno isključena iz svih budućih dešavanja po pitanju Trepče, i mi zbog toga moramo da glasamo protiv“, kazao je on.
Drecun: Otimanje imovine Srbije
Poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) u Skupštini Srbije i predsjednik Odbora za Kosovo Milovan Drecun za RSE kaže da novim nacrtom zakona o Trepči “Priština pokušava da legalizuje otimanje imovine države Srbije”.
“Srbija je jedini pravi vlasnik tog kombinata i bez Srbije se ne može rešiti problem Trepče. O tome kako Albanci gazduju Trepčom najbolje pokazuje pustoš u južnom delu kombinata. Dakle, to su neprihvatljiva ponašanja i potezi Prištine i Beograd će svakako preduzeti sve mere koje mu stoje na raspolaganju da se spreči da Priština u narednom periodu na tako brutalan način pokušava da otima srpsku imovinu”, poručuje Drecun.
Dok Kosovo ovaj kombinat smatra svojom imovinom, zvaničnici Srbije su u nekoliko navrata rekli da će čuvati i ulagati u Trepču, jer je ona “kičma opstanka srpskog naroda na sjeveru Kosova”.
Premijer Aleksandar Vučić je prilikom jedne posjete Sjevernoj Mitrovici kazao i da će se obratiti Briselu da posreduje po pitanju Trepče, kako ovaj kombinat ne bi postao javno preduzeće.
Kosovski zvaničnici su međutim na takve izjave odgovorili da po Ustavu Kosova, ali i po Ahtisarijevom planu na osnovu kojeg je proglašena nezavisnost, sve što se nalazi na kosovskoj teritoriji predstavlja imovinu Republike Kosova.
Kao i sama Mitrovica, i ovaj rudnik olova i cinka je od rata podjeljen između južnog i sjevernog djela. Zbog nefunkcionisanja topionice olova na sjeveru u Zvečanu, kao i cinka, u funkciji su samo proizvodni kapaciteti do faze koncentrata.
Generalni direktor Tmava kaže da je saradnja sa sjeverom korektna.
“Tokom naše saradnje problemi se mogu javiti samo onda kada se uključi politika, ali mi kao kolege sarađujemo. Na kraju krajeva, od Trepče će imati dobiti svi građani, bez obzira na etničku pripadnost”, kaže Tmava.
Kao ekonomski gigant, Trepča je tokom osamdesetih zapošljavala preko 20.000 radnika. Danas ima oko 1.450 radnika albanske nacionalnosti, te 1.000 srpske nacionalnosti, koji rade u različitim sektorima ovog preduzeća u južnom i sjevernom djelu Mitrovice.
RSE