Povodom svijetskog dana slobode štampe koji se obilježava u nedjelju 3. maja, UNDP je organizovao konferenciju na temu „Sloboda novinara i njihov status“ na kome su učestvovali predstavnici srbijanskih i albanskih medija. Novinari su izrazili saglasnost da sloboda medija na Kosovu nije na zadovoljavajućem nivou i da je neophodna saradnja između kolega ove dvije zajednice.
„Okrugli sto je još jednom pokazao da postoji duboka podjeljenost između srbijanskih i albanskih novinara i medija što je problem, ne samo zbog toga što ne postoji zainteresovanost albanske javnosti za ono što se dešava u srbijanskim sredinama i obrnuto, nego i mi novinari često ne možemo da nađemo zajednički jezik“, istakao je predsjednik Udruženja novinara KiM, Budimir Ničić.
Njegov kolega Zekrija Šabani, predsjednik Udruženja novinara Kosova, ističe da je glavni problem neprimenjivanje zakona.
„Glavni problemi novinara, ne samo Albanaca već i drugih zajednica, je primena zakona i suočavanje sa pretnjama i svakodnevnim problemima, ne samo van medija u kojima rade, već i unutar, na njihovim radnim mjestima. Dakle primena zakona o radu i bezbjednosti na radu je jedan od problema sa kojima se suočavaju. Pored toga i cenzura, pritisak na uređivačku politiku i nedostatak finansija u medijima su stvari koje stavljaju novinare pred dilemu da izvještavaju o određenim temama, i zato među njima postoji autocenzura“, rekao je on.
Direktor Radija KIM radija Isak Vorgučić takođe naglašava da i nakon 16 godina ne postoji profesionalna saradnja među srbijanskim i albanskim medijima.
“Šesnaest godina mi stvaramo nacionalne medije koje zanima, prije svega, šta se dešava u okviru njihove zajednice i šta se loše dešava u okviru druge zajednice. To je slika medija 16 godina nakon 1999.godine, to pokazuje i najnoviji izvještaj Fridom hausa koji Kosovo rangira oko stotog mjesta po slobodi medija, to je sasvim očekivano za nas koji znamo situaciju, a istraživanje UNDP-a pokazuje da 35% stanovništa Kosova smatra da su mediji slobodni“.
Od početka ove godine na Kosovu je napadnuto 6 novinara. Ubistva i kidnapovanja novinara tokom ratnih dešavanja i dalje nisu istražena, a prisutna je i autocenzura. Glavna urednica Zerija je istakla da su novinari izloženi stalnim pritiscima.
“To je opšte poznato, morate imati na umu da je veliki broj medija koja su povezani sa ljudima u vladi, ali i u opoziciji, i u raznim biznisima, tako da ovi pritisci dolaze od spolja i to je razlog zašto ovi mediji nisu nezavisni“, rekla je Arbina Džara.
Predstavnici srbijanskog i albanskog udruženja novinara saglasni su da je međusobna saradnja neophodna, prvi korak biće potpisivanje memoranduma. Takođe, ističu da je neophodna zajednička inicijativa na rešavanju pitanja ubistava i napada na novinare, ali i da novinari dobiju status službenog lica, kako bi se spriječili napadi na predstavnike medija.
Sloboda medija u svijetu je u 2014. pala na najniži nivo za posljednih deset godina, navodi se u najnovijem izvještaju “Fridom hausa” o slobodi štampe. Kosovo se po tom izvještaju nalazi na 97. mjestu koje djeli sa Albanijom, Indonezijom, Malavijem i Panamom.
