Nema ništa od priznavanja Kosova dok je situacija ovakva kakva jeste i dok je stav Srbije kakav jeste, potvrdio je Igor Crnadak, novi ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u intervjuu za agenciju Anadolija.
“Mi jesmo raspoloženi da učinimo život koliko je moguće normalnijim za ljude koji tamo žive. Da učinimo tu komunikaciju u smislu putovanja i svake druge vrste komunikacije lakšom za sve ljude. Međutim, sve ćemo to raditi pažljivo i u jednoj bliskoj komunikaciji sa Srbijom. Naša je želja da tu pratimo taj odnos. Uz uvažavanje stava Srbije učinit ćemo sve da život, onaj normalni, obični koji je van visoke politike za obične ljude, bude što normalniji”, poručio je ministar vanjskih poslova BiH.
Crnadak je dao intervju i portalu Klix.ba kojem nije želio komentarisati izjavu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Kosova Hashima Thacija, koji je izjavio da je BiH postala veća Srbija od same Srbije.
“Ne bih komentarisao izjavu koja poredi BiH i Srbiju u tom kontekstu […] Novi saziv Predsjedništva BiH nije zauzimao nove stavove o pitanju Kosova, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH će svoju vanjsku politiku voditi u skladu s tim. BiH nije priznala nezavisnost Kosova, tako da u skladu s tim BiH nema uspostavljene diplomatske odnose s ovom zemljom, a i svi drugi odnosi zemalja svedeni su na minimum”, rekao je Crnadak.
U tom smislu nije želio prejudicirati poteze koje bi Bosna i Hercegovina sa Kosovom mogla učiniti u smislu vizne liberalizacije, po uzoru na slične aranžmane sa Srbijom.
“Već je riješeno da građani Kosova mogu normalno da dolaze ovamo sa vizama izdanim na posebnim papirima. Tražit ćemo rješenja zajedno sa našim partnerima, susjedima iz Beograda, da to bude na tragu jednog zajedničkog pristupa koji neće kvariti odnose, a poboljšat će život ljudima kojima to znači”, naveo je Crnadak.
Čekaju pozitivne vijesti iz EU
Govoreći o eurointegracijama, rekao je kako je stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU za Bosnu i Hercegovinu “vjerovatno najbolja vijest kada je u pitanju evropska perspektiva”.
“Naš proces evropskih integracija već dosta dugo ide unazad. Stoga je to nešto što stvarno treba pozdraviti i to je ponovno pružena ruka prema Bosni i Hercegovini. Naravno, vrlo jasno nam je rečeno da je to samo šansa, a da to nije gotova stvar”, naglasio je Crnadak.
Nada se i da će za vrijeme mandata aktuelne vlasti u BiH stići i druga pozitivna vijest – dobivanje statusa kandidata za prijem u EU.
Kad su odnosi sa susjednim državama u pitanju, najavio je njihovo jačanje te rekao kako će vlasti “u prvi plan staviti Beograd i Zagreb”, ali i druge susjedne zemlje.
Govoreći o odnosima prema Turskoj, Rusiji, Kini i nekim drugim zemljama, naveo je kako će EU ipak biti u prvom planu.
“EU ostaje prioritet, ali isto tako je važna saradnja sa drugim zemljama od kojih možemo imati obostranu korist. Turska je jedna od takvih zemalja i, naravno, očekujem da će se na tom planu, posebno poslovnom planu, u smislu jačanja daljnje privredne saradnje stvari nastaviti poboljšavati. Očekujem da Turska igra konstruktivnu ulogu”, istakao je Crnadak.
Nužnost liberalizacije viznog režima
Kada je u pitanju djelovanje diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine u inostranstvu, Crnadak je ocijenio kako “ključni prioriteti trebaju biti usmjereni na to da sistem što bolje funkcioniše i kako da BiH što bolje politički poentira u procesu nastavka saradnje sa susjedima, evropskim integracijama, osnaživanju ekonomske diplomatije i, generalno, popravljanju imidža”.
Govorio je i o aktivnostima koje trebaju biti poduzete na polju ekonomske diplomatije, odnosno u smislu razvoja BiH i privlačenja stranih investicija, rekavši kako se prije toga mora dogoditi popravljanje poslovne klime u BiH.
“To je naš glavni problem i mi moramo učiniti ovu zemlju atraktivnom za ulaganja. Bez toga nikakva ekonomska diplomatija ne može pomoći, kao i u onom starom marketinškom konceptu – bez dobrog proizvoda nema ni dobre prodaje”, ocijenio je Crnadak.
Nedavno je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o stavljanju van snage potrebe pribavljanja viza za ulazak u BiH za 10 država, pa je razumljiv interes da se nastavi proces vizne liberalizacije za arapske i neke druge države iz kojih BiH može očekivati potencijalne investitore.
“I kao osoba, i kao političar generalno sam neko ko smatra da granice treba da se ruše i padaju, a ne da se grade. I u tom kontekstu ću i tu politiku voditi, s tim da u tome ne smijemo biti naivni. I zato u procesu odlučivanja za to pitanje mora biti uključeno i Ministarstvo sigurnosti BiH, naše agencije koje imamo u BiH, a koje rade na pitanjima bezbjednosti i davanja kvalitetnih obavještajnih podataka o potencijalnim prijetnjama. Nekakvim ishitrenim odlukama za to nećemo žuriti, ali ćemo pokušati gdje god se bude moglo da se uradi liberalizacija nekakvog odnosa u tom smislu”, zaključio je ministar vanjskih poslova BiH Ivan Crnadak.