“Oni su ovdje ‘prezimili’ zadnje ledeno doba. Također, tu nam je genetička ostavština neolitskih skupina koje su sa sobom donijele poljoprivredu, koja se u Europi počela širiti sa ovih prostora. I dodatno, tu su preci koji su nam došli iz pravca Euroazije”, kazao je Marjanović.
Šef laboratorija za forenzičku genetiku u Sarajevu napomenuo je kako su sve migracije, koje su se desile na prostoru današnjeg Balkana, vrlo kompleksne i kako se nisu se odvijale mjesecima ili godinama, već decenijama i vijekovima.
“Svaka istorijska epizoda, od ledenog doba do dolaska poljoprivrednika, dolaska i nestanka Rimskoga carstva, migracija slavenskih plemena, širenja Otomanske imperije i još mnogo drugih manjih, ali ne i manje bitnih istorijskih momenata, ostavile su manji ili veći trag na genetičkom nasljeđu ljudi sa ovih prostora”, naveo je Marjanović.
Ovaj poznati stručnjak za genetički inženjeringa naglasio je kako je populacija Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine, vrlo heterogena.
“Možemo zaključiti da se populacija BiH, kao i populacija cijelog zapadnog Balkana može pohvaliti izuzetnom raznolikošću humanog genetičkoga bogatstva”, zaključio je Marjanović.
Ocijenio je kako je zajedničko istraživanje regionalnog tima eksperata za genetiku dokazalo da i genetičari u BiH imaju kapacitete da realiziraju i najzahtjevnije znanstvene studije iz oblasti.
Jedna od značajnijih komponenti studije koju je Marjanović obavio zajedno sa poznatim stručnjacima za genetiku iz regije, odnosi se na migracijske procese modernog čovjeka.
“Svi ovi projekti ukazuju na to da ovaj region, pa samim tim BiH, imaju jako zanimljivu povijest. Dokazano je da je paleolitski čovjek na ovim prostorima tražio spas i utočište od zadnjeg ledenog doba i da dobar dio današnjeg stanovništva BiH čine direktni potomci tih ljudi”, kazao je Marjanović.
Istakao je da, i pored činjenice da se pokušavaju zloupotrijebiti rezultati naučnih studija o genetskoj stukturi na Balkanu, geenetika ne prepoznaje naciju ili etničku grupu.
“U znanosti, bar u onoj kojom se ja bavim, ne postoje hrvatski, srpski ili bošnjački geni. Takvu sintagmu nećete čuti da upotrebljava onaj ko je barem jednom slušao neko predavanje iz humane populacijske genetike. S druge strane, svaki će vam genetičar potvrditi da, što se tiče ljudskoga roda, ne postoje dvije populacije koje su genetički identične”, kazao je Marjanović i poručio da je osnovni cilj istraživanja bio provjeravanje postojećih znanstvenih modela iz oblasti genetike.
“Ni na kraj pameti nam nije bilo da dobijene rezultate koristimo u svrhu svađanja ili mirenja različitih grupa na ovim ili drugim prostorima. Znanost nema te kapacitete ali ni intencije”, zaključio je u razgovoru za agenciju Anadolija šef Laboratorija za forenzičku genetiku na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu, prof. dr. Damir Marjanović.
