Izvještavajući pred skupštinskim Odborom za evropske integracije o tome, Hyseni je kazao da se ovim pitanjima treba hitno baviti.
Govoreći o ilegalnoj migraciji, Hyseni je istakao da je povećani broj onih koji su krenuli na taj put preko Srbije rezultat Protokola o slobodi kretanja koji je potpisan 2014. između vlada Kosova i Srbije. Ovim je omogućeno efikasno i brzo putovanje, uz ličnu kartu, do prve granice sa Šengenom, odnosno granice sa Mađarskom.
„Možemo sada da govorimo o tome da li je trebalo i ne da se postigne takav sporazum? Da li treba da se nastavi sa implementacijom ili ne? Ja mislim da treba, i pored cijene koja se plaća i kolaterlanih posljedica. Sporazumi sa Srbijom i dijalog sa Srbijom je dugoročni proces i treba se gledati kao takav“, kazao je on.
Zašto je broj ljudi koji su ilegalno migrirali porastao posljednjih mjeseci, kosovske vlasti ne znaju tačno.
Hyseni navodi da se o tome spekuliše, ali je izrazio bojazan da je jedan od razloga sposobnost organizatora ilegalnih prelazaka da manipulišu ovom situacijom zarad spostvenih interesa, šireći tako „fantastične priče o mogućnostima za azil u Njemačkoj“.
Inače, Mađarska, Srbija i Austrija rade na izradi sporazuma o povratku azilanata koji su dobili negativan odgovor, a koji bi se vratili istim drumskim saobraćajem, preko Mađarske i Srbije. Međutim, Hyseni je kazao da je nastao problem zato što Srbija ne dozvoljava tako nešto.
„U razgovorima sa ministrom unutrašnjih poslova Mađarske saznali smo da je u tim naporima došlo i do jednog problema, zato što Srbija dopušta građanima Kosova da pređu granicu Kosova i Srbije sa ličnom kartom, kada im se inače izda potvrda, ali im ne dozvoljava da se vrate bez validnih dokumenata, odnosno validnog pasoša, ali kao što znate Srbija ne priznaje kosovski pasoš. Tako da, problem je višedimenzionalan“, kazao je ministar tokom izvještavanja pred skupštinskim Odborom za evropske integracije.
On je najavio da će se u utorak u Beogradu održati održati zajednički sastanak direktora policija Kosova, Srbije, Njemačke, Austrije i Mađarske, a koji će razgovarati o problematici ilegalne migracije preko Srbije, odnosno o mjerama koje se trebaju poduzeti kako bi se onemogućila ilegalna migracija putem ovog koridora.
Vizna liberalizacija i političko pitanje
Hyseni je naglasio da je povratak onih koji su dobili negativan odgovor počeo, a tokom predstojećih dana biće i inteziviran.
Govoreći o viznoj liberalizaciji, on navodi da ovaj proces više nije tehničke prirode, već postaje i političko pitanje, te je usko povezao migraciju sa ovim procesom.
„Mnogo je jeftinija autobuska karta Priština – Beograd, te potom do granice sa Mađarskom, nego taksa za apliciranje za Sćengen vizu koja će še odbiti. Objašnjenje je jasno – građanima je bilo lakše kupiti autobusku kartu, nego da čekaju pred ambasadom, i da im se na kraju odbije zahtjev, a pritom ne vrati plaćena taksa“, kazao je Hyseni.
Ministar unutrašnjih poslova je kazao da je Kosovo ispunilo većinu uslova, ali upozorio da se uslovi naknadno postavljaju i šire.
„Sada se uspostavlja novi kriterijum Kosovu, koji mi moramo oprezno da odbacimo – sada kažu da se Kosovu ne treba liberalizovati vizni režim jer je broj podnosioca zahtjeva za azil iz Srbije, Albanije, Makedonije, koje već imaju liberalizovan režim, mnogo veći. Prema tome, zašto mora Kosovo da plaća račun kršenja sporazuma tih država? Ako je tako, neka se liberalizuju vize i za Kosovo i onda neka se poduzmu iste mjere kao što se poduzimaju prema Srbiji, Albaniji i Makedoniji, ukoliko Kosovo prekrši odredbe sporazuma“, naveo je on.
Hyseni je istakao i da je zasad građanima Kosova jedini otvoreni koridor za slobodno kretanje bez viza – Istok, a da je to za žaljenje obzirom da je narod Kosova proevropski orijentisan.
„Nama se ne sviđa ako naši mladi sanjaju da idu preko Turske, kao rezultat izolacije“, dodaje.
Vjosa Osmani, član odbora iz redova Demokratskog saveza Kosova, istakla je zabrinutost oko pružanja podrške povratnicima. Ona je kazala da se dosadašnji budžet sa reintegraciju i repatrijaciju onih koji su migrirali ranije u velikoj mjeri i nije iskoristio zato što povratnici nisu bili dovoljno informisani o tome. A sada je, dodala je ona, zabrinjavajuće i to što se očekuje veliki talas povratnika.
„To će potencijalno predstaviti veliki socijalni problem za Kosovo jer će se većina vratiti još siromašniji, veliki broj je i prodalo imovinu i nemaju gdje da se vrate. Moguće je da će biti socijalnih problema sa ljudima koji će se vratiti“, kazala je ona, dodajući da oni koji su otišli poslije 2010. ne mogu dobiti ništa iz programa za pomoć povratnika.
Hyseni je rekao da će se raditi na tome, odnosno da će se tražiti fondovi za pomoć, te će se i razmotriti budžet u junu.
Valon Krasniqi iz MUP-a je saopštio da je tokom prošle godine iz država EU vraćeno 4.600 osoba, a da se tokom januara i februara ove godine na Aerodrom u Prištini vratilo 1.571 osoba.
RSE je sa lica mjesta izvještavala o ilegalnoj migraciji, na granici Srbije i Mađarske.
