Diskriminacija Roma i odnos prema neslovencima glavni su problemi s područja kršenja ljudskih prava s kojima se susreće Slovenija, prema izvješću organizacije Amnesty International (AI) za 2014. godinu.
Organizacija navodi da slovenske vlasti još nisu uspjele vratiti status svih “izbrisanih” iz nekadašnjih jugoslavenskih republika, kojima su 1992. oduzele pravo domicila i druga prava, niti im popravile sve posljedice, te da je diskriminacija Roma i dalje vrlo raširena pojava.
Amnesty navodi da je Slovenija izbrisanima ponudila manje odštete za nematerijalnu štetu uzrokovanu njihovim dugogodišnjim položajem od odšteta koje im je dao Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, da se većina slovenskih Roma susreće s diskriminacijom i da su isključeni iz društva, osobito kad je riječ o stanovima, zapošljavanju i školovanju.
Amnesty International u izvješću kao problematična područja navodi odnos prema izbjeglicama, nasilje u školama, ali i nekoliko slučajeva sudskih procesa protiv novinara koji su optuženi za otkrivanje tajnih podataka državne obavještajne agencije.
Problem “izbrisanih” prisutan je od 1992. godine, kad je Slovenija oko 25.000 neslovenaca iz drugih republika nekadašnje SFRJ izbrisala iz registra stanovništva i odrekla im domicil, čime su ostali bez svih prava. Nezakonitost takve odluke nekoliko godina kasnije utvrdio je slovenski ustavni sud.
Evropski sud za ljudska prava (ECHR) prošle je godine je donio jednoglasnu odluku po kojoj Slovenija u roku tri mjeseca šestorici tužitelja iz slučaja “Kurić i ostali izbrisani protiv Slovenije” mora isplatiti 240.000 eura za materijalnu štetu koja im je nanesena brisanjem iz popisa stalnih stanovnika Slovenije početkom 1992. godine, te sustavno riješiti taj godinama neriješen problem.
Pojedinačne odštete koje je Evropski sud za ljudska prava dodijelio “izbrisanima” kreću se od 37.000-70.000 eura i znatno su više su od kompenzacija predviđenih slovenskim zakonom koji je svakom pojedincu iz te grupe dodijelio po 50 eura za svaki mjesec u kojemu je bio bez statusa i prava prebivališta.
Diskriminatoran položaj Roma već godinama je prisutan u izvješćima AI-a o Sloveniji. Etnička skupina, koja u Sloveniji broji oko 25.000 pripadnika, ima nesiguran socijalni položaj jer je velika većina odraslih nezaposlena, njihova nasilja većinom se smatraju divljima odnosno nelegalnima i prijeti im iseljenje, a problemi su i u školstvu s obzirom na primjetnu segregaciju.
Romska djeca susreću se s velikim problemima pri uključivanju u osnovno obrazovanje s obzirom na nepoznavanje slovenskog jezika pa su česti primjeri da roditelji ostale djece zahtijevaju njihovo uključenje u posebne razrede.
