Gradska biblioteka u Prizrenu je jedna od najstarijih biblioteka na Kosovu ali i u regionu koja aktivno počinje sa radom još daleke 1944. godine. Prostorije biblioteke nalaze se u sklopu doma kulture “Xhemail Berisha” gdje se može naći ogroman broj knjiga različitih žanrova, pretežno na albanskom jeziku a ima i knjiga na jezicima manjinskih zajednica, bosanskom, turskom i romskom jeziku, kao i knjiga na engleskom jeziku. Dakle, mogu se naći knjige iz beletristike, stručne literature, školske lektire, knjiga iz kriminalistike, historije, medicinskih nauka, poljoprivrede i drugih, njih preko 50 000,a od tog broja oko 4 000 knjiga, odnosno naslova na bosanskom jeziku. Što se tiče knjiga ili naslova na bosanskom jeziku tu se ništa značajnije nije dešavalo u posljednjih nekoliko godina nije bilo donacija knjiga iz matične BiH ili Sandžaka, tako da su se bošnjački školarci iz regiona Prizrena snalazili kako su znali i umijeli.
Naša novinarska ekipa je posjetila ovu obrazovnu ustanovu te od službenika bibiloteke saznala da je sam početak ove godine obilježio mnogo veće interesovanje bošnjačke omladine ili djece, tj učenika ovdašnjih osnovnih i srednjih škola, za uzimanje i čitanje knjiga na bosanskom jeziku i da se vjeruje da će se taj trend nastaviti tokom narednih mjeseci. Dakle, mnogi zainteresirani omladinci ali i oni stariji mogu svakoga dana, osim nedjelje, posjetiti gradsku biblioteku te naći, po svom izboru, knjigu koju želi na svom maternjem, bosanskom jeziku ili na sličnim jezicima, recimo, hrvatskom, crnogorskom ili srpskom jeziku.
Tu se mogu naći knjige različitih žanrova poput knjige poezije, ima i romana, pripovedaka, dječjih knjiga, odnosno bajki i mnogih drugih. No, nažalost sve je to donacija međunarodne misije, tj OESCE-a i to od prije desetak godina tako da su bošnjački omladinci, djeca ali i oni stariji Bošnjaci prizrenskog regiona uskraćeni za čitanje knjiga jer je slabo ili nikakvo interesovanje matične BiH, kako smo već istakli, za slanje nekog kontingenta knjiga kako bi se poboljšao nivo obrazovanja kod bošnjačke djece i omladine u Prizrenu i okolini. No, po riječima direktorice gradske bibilioteke, gospođe Sahadete Sadikaj-Kukaj koja je izuzetno zadovoljna odzivom bošnjačkih školaraca za uzimanje i čitanje knjiga na svom maternjem jeziku ona takođe ističe : Mi bismo jako željeli da imamo mnogo više knjiga i na bosanskom jeziku no, nažalost, nismo mi krivi što ih nemamo više u našim prostorijama“.
“A ko je kriv”?- trebamo se zapitati. Vjerovatno oni koji stalno govore da nam je obrazovanje na bosanskom jeziku, kao i mnogo što-šta u životu Bošnjaka Kosova na visokom nivou, a samo prošle nedjelje je iz pojedinih bošnjačkih sela u Župi i nekih prigradskih naselja na zapad otišlo 27 bošnjačkih porodica u zapadnoevropske države. Zašto i ko je za to kriv, prosudite sami…
Vinetu Ganić
