Šta doista povećava rizik od raka dojke? Odgovori doktora na sva vaša pitanja!

Geni su važni, no stil života može uvelike povećati ili smanjiti našu šansu za razvoj bolesti. Doktorica Sally Norton odlučila je odgovoriti na najčešća pitanja koja joj postavljaju žene koje strahuju od karcinoma dojke, a vi provjerite koliko toga znate i vidite možete li i sami smanjiti šanse za stvaranje problema u budućnosti, piše “Net“.

Koliko na razvoj raka dojke utječu geni?

Samo u tri od 100 slučajeva na razvoj raka utjecali su geni. No ako vam je netko iz najbliže obitelji (primjerice sestra ili majka) obolio od raka, to može udvostručiti šansu za pojavu bolesti. Ako imate puno članova obitelji koji su imali rak dojke ili crijeva, posebno u mlađoj dobi, izuzetno je važno da to napomenete svojem liječniku opće prakse.

Koliko žena oboli od raka dojke?

Jedna od osam. To je najčešći oblik karcinoma među ženama, i premda je većina žena prošla menopauzu kad oboli, oko petina oboljelih je mlađa od 50 godina.

Ako osjetite kvržicu u dojci, kolika je šansa da je riječ o raku?

Sa zadovoljstvom vam mogu reći da je mala šansa. Kvržice u dojkama se pojavljuju zbog mnogih stvari. Najčešće oko menstruacije, no može biti i riječ o cistama, infekcijama ili benignim nakupinama – fibroadenomima. To mogu biti veće ili manje kvržice, koju mogu ali i ne moraju biti bolne na dodir.

Benigne krvžice mogu se, ako je to potrebno, ukloniti, ali također mogu i nestati uz malo, ili nimalo, liječenja. No za bilo kakvu kvržicu obratite se liječniku, pogotovo ako je tvrda te ne nestane s dolaskom menstruacije, ili uzokruje promjene na koži ili bradavici.

Kad bi žene trebale na mamografiju?

U Hrvatskoj se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke žene u dobi između 50 i 69 godina pozivaju na mamografiju. No u Zagrebu postoji i Program preventivne mobilne mamografije za žene od 40 do 49 godina i starije od 69. Inače, za mlađe žene obično se preporučuje ultrazvučni pregled dojki, a ako se primjete ikakve abnormalnosti, žena bilo koje dobi može obaviti oba pregleda.

Povećava li se rizik od obolijevanja kod pretilih osoba?

Da. Masno tkivo nije samo ono što se prelijeva preko ruba vaših hlača u struku, nego je to i organ tijela koji proizvodi hormone, od kojih je jedan estrogen. A estrogen se smatra vodećim uzrokom razvoja karcinoma dojke, što znači da je veći rizik što ste vi deblji.

Debljina može i smanjiti broj menstruacija, što smanjuje i ispuštanje estrogena iz jajnika. Zato se, paradoksalno, smanjuje šansa od pojave raka dojke prije menopauze, no ista se povećava nakon menopauze.

Što je s alkoholom i pušenjem?

Nažalost, ista stvar. Ako želite smanjiti rizik, kao što biste trebali smršaviti, trebali biste izbaciti cigarete i alkohol. Iako je pušenje uzročnik prvenstveno raka pluća, ono pridonosi i razvoju drugih vrsta karcinoma. A pretjeran unos alkohola, točnije onaj koji tek malo prelazi preporučeni dnevni unos, povezan je s rakom dojke.

Povećava li hormonska nadomjesna terapija rizik?

Također, da. Što znači da ako se pokušavate uz pomoć nje riješiti loših strana menopauze, izlažete se drugim rizicima. Ovakva terapija sadrži estrogen, a nekad i progesteron, a oba hormona povećavaju rizik od razvoja raka dojke.

Kod otprilike četiri od 100 žena oboljelih od karcinoma dojke, bolest se može povezati s hormonskom nadomjesnom terapijom, i to većinom onom koja je sadržavala oba hormona. No postoje (doduše ograničeni) dokazi da terapija može štiti od bolesti kao što su osteoporoza.

Uzrokuju li dezodoransi rak dojke?

Ne znamo ništa za sigurno. Neka istraživanja pokazuju da može biti povećan rizik, zbog aluminijskih spojeva koji se koriste u antiperspirantima, jer oni blokiraju žlijezde znojnice, što znači da se mogu taložiti u tkivu dojke i proizvesti učinak nalik onome estrogena. No druga istraživanja nisu pokazala nikakav povećan rizik. Da je rizik velik, sigurno bismo znali za njega, pa ne treba pretjerano brinuti.

Treba ipak znati da pretjerana upotreba kemijskih proizvoda na sebi ili u kućanstvu definitivno loše utječe na nas, te bismo trebali smanjiti njihovu upotrebu, što je moguće više.

Koliko često bi žene trebale provjeravati dojke?

Pametno je steći naviku redovitog mjesečnog samopregleda, kako bi svaka žena znala što je kod nje normalno i kako bi lakše primijetila ikakve promjene. No bilo bi dobro izbjegavati vrijeme oko menstruacije jer su tad grudi sklonije stvaranju kvržica. Inače, najlakše je samopregled obaviti tijekom tuširanja, rukom koja je puna sapunice.

Također, pregled ispred ogledala, s rukama u zraku, može vam pomoći da primijetite promjene na koži.

Mogu li žice od grudnjaka izazvati rak dojke?

Ne. To je mit koji se proširio nakon nekih loše odrađenih ‘znanstvenih istraživanja’, koji su otada dokazani netočnima. Teorija je bila da bi tijesni grudnjaci mogu urokovati nakupljanje toksina koji bi uzrokovali pojavu raka, no jedino što bi se moglo dogoditi jest da vas upravo tijesni grudnjak ‘upozori’ ne neku kvržicu koju možda inače ne biste primjetili.

Svejedno, to ne znači da biste trebali nositi premali grudnjak. Mnoge žene ne nose odgovarajući grudnjak, a treba znati da vam pravilno odabran grudnjak može dati instant samopouzdanje, ali i smanjiti pritisak na ramenima, pogotovo kod žena s većim grudima.

Koliko je čest ovaj karcinom kod muškaraca?

Rijetko se javlja, što nije čudno jer muškarci imaju puno manje masnog tkiva na tom području od žena. No ono što nije dobro, jest da će se češće otkriti tek kad se proširio, vjerojatno zato što se manje o njemu priča i zna.

Češće se dijagnosticira kod starijih muškaraca (iznad 40), pogotovo kod onih kod kojih se već javljao u obitelji ili kod pretilih muškaraca. Stoga bi i muškarci trebali paziti na bilo kakve kvržice na grudima i bez imalo srama otići kod liječnika ako ih primijete.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.