Tužilac je podigao optužnicu protiv Kelmendija koji se smatra jednim od najvećih narko-bosova na Balkanu za nekoliko krivičnih djela, uključujući tu i učešće u organizovanom kriminalu i upravljanje grupama organizovanog kriminala. 6. maja 2013, Kelmendi je uhapšen od strane kosovske policije po međunarodnoj potjernici koju su raspisale vlasti BiH. On je od tada u pritvoru na Kosovu.
“EULEX može potvrditi da kancelarija SPRK-a Specijalnog tužilaštva] vrši koordinaciju s BiH i drugim zemljama u istrazi i pripremama za suđenje u ovom predmetu,” izjavila je za SETimes Dragana Nikolić Solomon, glasnogovornica EULEX-a.
Zvaničnici Ministarstva pravde BiH kažu da se u slučaju Keljmendi vrši intenzivna saradnja između pravosudnih organa BiH i Kosova. Komunikacija između dviju država vrši se putem EULEX-a i Ministarstva pravde BiH.
“Saradnja između zemalja u regionu protiv ilegalne trgovine drogom vrlo je važna, jer ta djela imaju prekogranične karakteristike i bez pravne pomoći drugih zemalja mi bismo se teško mogli nadati da ćemo otkriti i procesuirati počinioce tih djela,” izjavila je za SETimes Danijela Zovko, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.
“Saradnja između nadležnih pravosudnih organa u regionu regulisana je bilateralnim i multilateralnim međunarodnim sporazumima. BiH je 2009. godine usvojila poseban zakon o pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima, u kom se precizno utvrđuju organi u BiH koji su odgovorni za to, te način pružanja te pomoći,” dodala je ona.
Abit Hodža, sigurnosni stručnjak pri kosovskom Centru za sigurnosne studije, izjavio je za SETimes da saradnja donosi pozitivne rezultate, ne samo na Kosovu, nego i u regionu i šire.
“Šverc drogom, ljudima i drugi oblici organizovanog kriminala predstavljaju regionalne, a ne nacionalne izazove, tako da bi se kao takvi trebali i rješavati”, izjavio je Hodža. “Takva saradnja pokazuje koliko su te inicijative važne, te koliko uspjeha zemlje mogu imati u borbi protiv te negativne pojave u regionu.”
Prema istraživanju koje su 2013. objavili UN-ova Kancelarija za drogu i kriminal, Interpol i trustovi mozgova, između kojih i Jadranski institut u Hrvatskoj, balkanski pravac počinje od Afganistana/Pakistana i ide preko Irana do Evrope, i na njemu se godišnje prošvercuje heroina u vrijednosti od 15 milijardi eura.
Međutim, količine zaplijenjenog heroina u zemljama Balkana iznose samo do nekoliko desetina kilograma godišnje. Stručnjaci kažu da je pokušaj zaustavljanja tog protoka droge veliki izazov. “Lokalna policija uspijeva eliminisati mali dio droge koja dolazi s istoka, ali mislim da policijske agencije na Balkanu mogu vrlo malo učiniti po tom pitanju,” izjavio je za SETimes Mile Matijević, predsjednik Međunarodnog udruženja kriminologa. “To je vrlo snažan pravac koji postoji već godinama. Jedini koji bi mogli presjeći taj pravac su zapadne zemlje – oni imaju ljude, novac, obuku i autoritet.”
