Prizren je kao stari, multietnički grad poznat širom svijeta po starim i značajnim kulturno-historijskim spomenicima ali i po staroj čarsiji, Šadrvanu gdje su nekada prolazili stari karavanski putevi a Prizrenci samim tim postajali poznati trgovci.
Među njima je bilo “mali million” svakakvih zanatlija koji su dočekivali goste ili svjetske putnike ali i enormno se bogateći zahvaljujući upravo umijeću svojih ruku, tj zanata.
Bilo je tu i opančara, obučara, zlatara, jorgandžija, sajdžija, nožara i mnogih drugih u smislu da je trgovina cvjetala u ta vremena. Danas ipak nije više tako. Zanatlija i to onih starih i nema više ili se mogu izbrojati na prste. No, trgovina je ostala, što bi se narodski reklo, sa oca na sina te se ta tradicija u gradu nastavila svih ovih godina.
Ipak vremena su se promijenila te se u današnje vrijeme ekonomske krize ni trgovci ne mogu zaraditi kao nekad te se ne može prehraniti jedna osrednja porodica kao, kako smo istakli, u “zlatna” vremena trgovine.
Uzmimo, dakle, najnoviji primjer u Prizrenu gdje je čuvena centralna ulica “Adm Jashari” koja se pruža od turskog Hamama pa sve do popularne Bijele kuće i dalje prema naselju Baždarana prepoznatljiva upravo po raznim trgovcima te je ta ulica u neku ruku i jedan od zaštitnih znakova našeg grada.
Primjećuje se da i tim trgovcima u posljednje vrijeme ne cvjetaju ruže jer na svakoj drugoj radnji ili prodavnici piše “zbritje sezonale” odnosno sniženje cijena različite robe a na nekima čak i likvidacija, tj zatvaranje radnje.
Mnogi od njih su u dugovima jer se slabo posluje a kupovna moć građana je izuzetno niska, tj opala je čak, po nekima, i čitavih 60 posto u posljednjih nekoliko mjeseci zbogh velike ekonomske krize.
Dakle, prizrenski trgovci muku muče kako da plate dažbine poput struje ili vode, kako platiti radnika, a nerijetko kako platiti i kiriju te se mnogi od njih odlučuju da zatvore radnje jer su, praktično, pred bankrotom. Vecina njih su, kako kažu, i previše zaduženi raznim kreditima u ovdašnjim bankama pa su mnogi od njih prinuđeni da prodaju zemlju, a neki i stan ili kuću da bi vratili dugovanja.
Vinetu Ganić