“Sistem azila u EU postoji za ljude koji bježe od progona ili ozbiljne nepravde u sopstvenoj zemlji i kojima je potrebna međunarodna zaštita. U slučaju Kosova, postoje veoma male šanse da će zahtjevi za dodjeljivanje azila biti prihvaćeni“, rekao je Njoki na zajedničkom sastanku predstavnika kancelarija EU i država članica prisutnih na Kosovu.
“Svaka odluka o dodjeljivanju azila je pojedinačna, ali se mora napomenuti da je većina zahtjeva za azil koji dolaze sa Kosova odbijeno i ljudi su vraćeni na Kosovo. Stanovnici Kosova, uključujući i pripadnike romske, aškalijske i egipćanske manjine, rizikuju izlaganje značajnim troškovima samo da bi bili opet poslati na Kosovo, čineći ih siromašnijim nakon povratka“, upozorio je Njoki na skupu organizovanom povodom povećanog broja građana Kosova koji putuju u Evropsku uniju, uključujući i ilegalan prelazak granice sa EU.
“U svijetlu dijaloga o viznoj liberalizaciji, Kosovu nije u interesu da se broj zahtjeva za azil u EU od strane građana Kosova povećava”, dodao je šef EU na Kosovu.
EU sa zabrinutošću primjećuje učešće organizovanih kriminalnih grupa u švercu ljudi koje žele da zarade od očaja i želje određenih stanovnika Kosova, da se na bilo koji način dokopaju EU.
Njoki je s tim u vezi, pozvao kosovske vlasti da se snažno uključe u borbu protiv ovih kriminalnih grupa. Kosovo se mora još više angažovati sa susjednim zemljama u pogledu razmjene informacija o aktivnostima šverca ljudi.
“Dolazeća vlada mora da radi na rješavanju glavnih faktora koji pokreću ovu migraciju.
Ljudima je potreban posao kako bi imali budućnost. Vlada treba obratiti pažnju na one koji se osećaju marginalizovano i diskriminisano, naročito na nevećinske grupe. Kosovo mora da udvostruči napore za njihovu uspješnu socijalno-ekonomsku integraciju i reintegraciju”, dodao je Njoki.
Sastanku je prisustvovao i Shaban Guda, šef kosovske granične policije, koji je predstavio najnovije podatke u vezi sa ilegalnom migracijom i preventivnim merama koje je preduzela kosovska vlada.
