Čekanje u redovima ispred amabasada zemalja članica Evropske unije (EU) u Prištini za dobijanje viza je svakodnevica građana Kosova. Kosovari su jedini u regionu kojima je i dalje za putovanje po Evropi potrebna viza. To doprinosi njihovom osjećaju izolacije.
“Za mene je takva odluka neshvatljiva i diskriminatorska. Smatram da sam slobodan i da živim u slobodnoj zemlji.
Međutim, odluka da i dalje moramo imati vize za odlazak u druge zemlje Evrope je diskriminatorska, i naravno da se osjećam izolovano”, rekao je Bujar Mehmeti (32) sportski novinar iz Prištine.
Liberalizacija bi bila obostrano korisna
Mehmeti zbog potreba posla često putuje u evropske zemlje, a posljednji put prije nekoliko mjeseci je bio u Švajcarskoj i Njemačkoj. Kako osim kosovskog nema niti jedno drugo državljanstvo i pasoš, svaki put se suočava sa birokratskim preprekama prilikom dobijanja viza.
On poručuje da bi liberalizacija viza i za kosovske građane bila obostrano korisna.
“Od toga bi možda najveću korist imala Evropa, a ne samo Kosovo, jer bi mnogo omladine, mnogo ljudi poput mene, moglo lakše da izađe i da stekne iskustvo i znanje koje bi po povratku na Kosovo prenijelo drugima. To bi bila korist, da ne kažem obostrana, nego višestrana, ne samo za Evropu, već i za cijeli svijet, jer za mene izolacija nije rješenje”, kaže Bujar Mehmeti.
Za razliku od njega dvadesetdvogodišnja studentkinja iz Kamenice Valmira Vlasi putovala je jedino u Albaniju, pošto joj za tamo nije bila potrebna viza, dok nikada nije bila u nekoj od zemalja Evropske unije.
“Možda bih stekla nova znanja. Zaintresovana sam da vidim druge zemlje, da malo promijenim mjesto”, kaže Valmira.
Artan Brahimi (22), bokser iz Prištine, takođe, nikada nije bio u nekoj zemlji EU, a najviše bi želio da posjeti Njemačku gdje mu živi stric sa porodicom. On smatra da se kosovska omladina razlikuje od evropske omladine po tome što nema perspektivu.
“Velika je razlika zato što omladina EU ima budućnost. Današnja omladina, ovdje na Kosovu, po mom mišljenu, nema budućnost. Znate li koliko je ljudi bez posla, na ulici? Ne znam gdje možemo otići sa ovakvom zemljom”, kaže Brahimi.
Iako je Kosovo još 2012. ušlo u završnu fazu procesa vizne liberalizacije sa EU, niko ne zna kada će tačno Brisel odlučiti da ukine vize građanima Kosova.
Ilegalni odlasci najveći problem
Vršilac dužnosti ministra za evropske integracije Gezim Kasapoli za kaže da očekuje da će do kraja ove godine Kosovo na tehničkom planu ispuniti kriterijume iz Upitnika ili Mape puta za liberalizaciju viza.
“Vjerujem da će početkom naredne godine Evropska komisija poslati još jednu verifikacionu komisiju koja će utvrditi da su kosovske institucije i kosovsko društvo u globalu na zadovoljavajući način ispunili obaveze i očekujem da sredinom iduće godine bude donijeta pozitivna odluka EK i da se onda uđe u procedure koje obično traju od 3 do 6 mjeseci”, kaže Kasapoli.
Prema njegovom mišljenju, realno bi bilo očekivati da do vizne liberalizacije dođe krajem iduće godine ili početkom 2016.
Međutim, ono što trenutno najviše ugrožava proces vizne liberalizacije su ilegalni odlasci građana Kosova u zemlje EU, koji su postali sve masovniji od kada je na snagu stupio Briselski sporazum o slobodi kretanja, pa Kosovari mogu ući u Srbiju sa kosovskom ličnom kartom.
“Ilegalna migracija je kancer vizne liberalizacije zbog toga što je to jedno od glavnih mjerila za Evropsku komisiju u procesu vizne liberalizacije. Nažalost, ono što vidimo danas je relativno veliki fluks građana Kosova, posebno u posljednja dva mjeseca”, ocjenjuje ministar Kasapoli i podsjeća da nijedna zemlja EU ne nudi azil.
On napominje da je opšta ocjena da je razlog odlaska teška ekonomska situacija, ali i da neadekvatna kontrola granice sa Mađarskom od strane srpskih vlasti, stimuliše sve veći broj odlazaka.
U cilju sprečavanja ilegalnih odlazaka sa Kosova, Ministarstvo za evropske integracije i Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova, uz podršku misije EULEX i stranih ambasada na Kosovu, preduzimaju mjere zadržavanja onih građana Kosova koji u Srbiju idu bez ikakvog razloga. Iako je to ugrožavanje prava na slobodu kretanja, ministar Kasapoli ocjenjuje da je “od dva zla, izabrano manje”.
