Kada bi se životne priče Aide Hadžalić iz Foče, Amele Hodžić iz Prijedora i Dženite Abaza iz Sarajeva prenijele na filmove, bili bi to hitovi nad hitovima. Njih tri su s roditeljima 1992. otišle u izbjeglištvo u Švedsku, a danas su među vodećim političkim ličnostima i “drmaju” tom zemljom.
Iza uspjeha samo rad
Iza uspjeha koje su postigle stoji rad i ništa više – same su se borile i “gurale”. Sve što su pregrmjele u životu ne zaboravljaju, od spašavanja golog života u BiH preko stalnog učenja i rada u Švedskoj, a morale su biti barem pet puta uspješnije nego Šveđanke, do dolaska na visoke političke funkcije. Zanimljivo je da su sve tri članice Socijaldemokratske partije Švedske.
Aida Hadžalić postala je poznata i u svojoj domovini tek nakon što je nedavno izabrana za ministricu obrazovanja Švedske. Sa 27 godina života iza sebe, postala je najmlađa ministrica u povijesti Švedske gdje je došla 1992. kao izbjeglica.
Završila je tamo gimnaziju, diplomirala pravne znanosti i samo što je dobila diplomu, izabrana je za zamjenicu gradonačelnika Halmstada. Prošle godine bila je na 10. mjestu liste najvećih talenata Švedske.
Po preuzimanju dužnosti ministrice, najavila je da joj je glavni posao da škole u Švedskoj napravi najboljim u cijelom svijetu “i to ću učiniti isključivo kroz ulaganje u nastavnike”.
Za švedske medije je kazala da će pokušati da bude i dobar ambasador i predstavnik Bosne i Hercegovine u toj zemlji i svijetu. A kad je BiH u pitanju, ona kaže:
“Treba se samo držati one poznate: “Ne pitaj što država može uraditi za tebe, nego se zapitaj što ti možeš uraditi za državu” i to je dovoljno. Raditi za svoju državu znači raditi za sebe i sve njezine građane.
Nema koristi od priča
Amela Hodžić ima 40 godina i nedavno je izabrana za ministricu u vladi regije Skane, točnije Južne regije Švedske. Na taj položaj došla je s funkcije šefice Ureda gradonačelnika Malmea.
U Vladi je dobila najodgovorniji resor – zadužena je za strategijski razvoj i kadrovsku politiku, drugim riječima, za kompletan razvoj Južne regije Švedske uključujući i zapošljavanje, ali i kadrovsku politiku u svim institucijama. U Švedsku je nakon protjerivanja iz Prijedora došla u izbjeglištvo s roditeljima i bratom. Magistrirala je povijest ekonomije i njemački jezik i bila je dvije godine zaredom proglašavana za najboljeg ekonomskog savjetnika u Švedskoj.
“Svakako da svoj izbor za ministricu doživljavam i kao priznanje mojoj domovini koja je puna mladih i pametnih ljudi i kojima bh. vlasti moraju dati šansu i priliku”, izjavila je za švedske medije Amela Hodžić.
Prošlog mjeseca je i 51-godišnja Dženita Abaza iz Sarajeva zauzela visoku funkciju – izabrana je za gradonačelnicu grada Kalmara. Ekonomistica je, a specijalnost su joj socijalna i pitanja tržišta rada.
“Svakako da sam ovaj izbor doživjela kao veliku počast i još veću odgovornost. Za priče nemam vremena, nema od njih ni koristi, vrijedi samo ono što radim i što ću uraditi. Ali, moram reći da ovo shvaćam i kao priznanje svim Bosancima i Hercegovcima koji su se uspješno etablirali u društveni život Švedske”, kaže Abaza.
Aidi, Ameli i Dženiti svakako treba dodati i Bosanca Jasenka Omanovića – on je po treći put zaredom kao socijaldemokrat izabran za zastupnika u Parlament Švedske, Riksdag, i slovi za jednog od najpoznatijih i najuspješnijih švedskih političara.
“Socijaldemokracija je način razmišljanja i rada kako bismo svi imali i kako bi se razvijali u društvu koje nije rezervirano samo za jake. Put k demokraciji i socijaldemokraciji je znanje i favoriziranje zaposlenosti, rada i solidarnosti”, poruka je Jasenka Omanovića.
