U Prištini je zabilježen slučaj pljačke pacijenata koje se liječe od nepostojećih bolesti, na primjer, ugrađivanje stenta u srčani mišić za šta se plaća oko 3.500 eura.
Kroz jedno takvo iskustvo je prošao Mentor Gashi, čijem su ocu ugradili pet stenta na srcu u jednoj od privatnih klinika u Prištini, a da za to nije bilo potrebe.
“Moj otac ima 67 godina i bolovao je od dijabetisa. Kada je otišao kod ljekara, rekli su mu u koju bolnicu treba da ode i kog doktora da traži. Ugradili su mu do sad pet stenta”, kaže Gashi.
On ističe da kada je očevu dijagnozu poslao u inostranstvo, strani doktori su ustanovili da za te intervencije nije bilo potrebe.
“Pošto imam holandsko državljanstvo, očevu dijagnozu sam poslao jednom doktoru u Holandiji, ali i jednom u Belgiji. Rekli su da otac nije imao nikakve potrebe za intervencijom jer ima jako srce, već su mu samo srčani kanali ispunjeni kalciumom zbog šećerne bolesti, a to se može izliječiti tabletama. Ovdje su mu rekli da mu je život u opasnosti i da mu je to potrebno. Prvi put smo platili 15.000 eura, a i drugi put skoro isto toliko”, tvrdi Mentor Gashi.
Ovaj slučaj se desio prije dve godine. Kosovsku javnost prošlog mjeseca zapanjila je akcija koju je sprovela Policija Kosova u Prištini i Peći, prilikom koje je uhapšeno devet osoba, a među kojima i zvaničnici Ministarstva zdravlja i ljekari sa Kosova, iz Makedonije i Turske.
Za privedene postoji sumnja da su zloupotrijebili službeni položaj, potpisivanjem Sporazuma o saradnji za pružanje zdravstvenih usluga, koje ne pružaju javne zdravstvene ustanove, sa privatnim bolnicama Internacional Medicine Hospital i sa INTERMED-om, sa sjedištima u Prištini, sve to bez, po zakonu obaveznog, javnog tendera.
Osumnjičene terete da su omogućili privatnim bolnicama materijalnu zaradu, na teret budžeta Ministarstva zdravlja, za troškove pacijenata koje su javne zdravstvene institucije slale privatnim bolnicama.
Takođe, umjesto 70% sume za tretiranje van zdravstvenih institucija, plaćali su troškove i do 100 posto za zdravstvene usluge, uključujući koronarografiju, iako se to već obavlja na Univerzitetskoj klinici Kosova.
Za nekoliko osumnjičenih se sumnja da su primali i mito od navedenih klinika, dok su zvaničnici klinika davali njima mito kako bi se pacijenti slali kod njih.
Jedna od ovih bolnica nije ni imala dozvolu za rad, kao što ni ljekari, koji su radili u toj bolnici, nisu imali dozvolu za obavljanje zdravstvenih intervencija na srcu, koje su radili.
Ovaj slučaj je pokrenulo Specijalno tužilaštvo Kosova, a svih devetoro privedenih je i dalje u pritvoru. Sud je u petak odbio žalbe pritvorenih na produžetak pritvora kao neosnovane, ali i zato što sud strahuje da osumnjičeni mogu da pobjegnu, utiču na tok postupka, ili čak i da ponove ista krivična djela.
U vezi istog slučaja, na ispitivanju je bio i ministar zdravlja, Ferid Agani. Na osnovu zvaničnog saopštenja Specijalnog tužilaštva, postoji sumnja da je Agani tokom obavljanja službene dužnosti prekršio Zakon o javnim nabavkama, a prilikom uspostavljanja nezakonitih ugovora sa privatnim zdravstvenim institucijama.
Agani je kazao da je to sumnja, i tvrdi da su potpisani sporazumi bili u skladu sa zakonom. On je priznao da je, prilikom stupanja na dužnost ministra zdravlja, ušao u miniranu zonu.
Dva ranija ministra bili su predmet istrage, kazao je on. Bilo je i hapšenja a zapravo, radilo se o kontaminiranoj sredini otrovanoj mnogim hipotekama, velikim pritiscima i interesnim grupama sa svih strana.
“Bilo je veoma teško da se Ministarstvo spasi od različitih, snažnih grupnih interesa unutar i van Ministarstva. Ovako nešto sam očekivao da se desi i ranije, zato što nisam ministar koji čuva svoju poziciju i koji ništa ne poduzima, već sam poduzeo radikalne promjene, tako što sam i osnovao Fond za zdravstvene usluge i tako decentralizovao snabdijevanje lijekovima. Sve te reforme imale su uticaj i smanjile su zloupotrebe u zdravstvenom sektoru”, navodi Agani.
A o poslovanju privatnih klinika bez licence, Agani nije hteo da daje komentar, obzirom da je istraga u toku. On je samo rekao da su u periodu, kada su dvije klinike imale sporazum sa Ministarstvom, imale i licencu za rad, ali potom ta licenca nije bila obnovljena. Ovaj slučaj je i dalje pod istragom.
