Američko istraživanje objavljeno u časopisu Science je obavljeno uz pomoć podataka koje je prikupila mreža detektora gromova. Tim naučnika je izračunao koliko će povećanje temperature povećati frekvenciju gromova.
“Na svaka dva groma u 2000. godini će biti tri 2100. godine”, rekao je David Romps sa Univerziteta California.
Osim toga što će gromovi uzrokovati više požara, oni će izmijeniti i hemijski sastav atmosfere.
Naučnici su otkrili novu metodu koja im pomaže da bolje razumiju vezu između temperature i gromova. To čine procjenjivanjem toplotne energije koja predstavlja “gorivo” za olujne oblake.
“Kako se planeta zagrijava, tako će biti više i ‘goriva’, pa će i gromovi biti snažniji”, kazao je Romps.
On i njegove kolege su izračunali da će svaki stepen povećanja globalne temperature rezultirai povećanjem frekvencije gromova za 12 posto.
Gromovi uzrokuju čak 50 posto požara u SAD-u, a svaki grom dovodi do hemijske reakcije koja stvara stakleničke plinove poznate kao azotni oksidi.
“Gromovi su izvor azotnih oksida u srednjoj i gornjoj troposferi”, dodao je Romps.
Kontrolitanjem ovog gasa se regulišu i ostali staklenički plinovi uključujući ozon i metan.
Romps je istakao da će gromovi, ako se Zemlja nastavi zagrijavati za očekivanih 4 stepena Celzija tokom 21. stoljeća, biti naša najmanja briga.