Srbijansko priznavanje nezavisnosti Kosova jeste nešto što se događa

Maliqi je nakon panel-foruma “Saradnja Albanije i Srbije” koji je večeras održan u hotelu “Falkenstainer” na Novom Beogradu, gdje je govorio premijer Albanije Edi Rama, rekao da između Srbije i Albanije postoji obostrani interes da se razvije saradnja te da se ona koncentriše na pitanja od zajedničkog interesa za dvije zemlje i region.

“Ovo što se danas radi to je nešto što obećava novi pristup, postoje potencijali i velika podrška EU i svijeta da se Balkan preobrazi, a osovina albansko-srpskih odnosa doprinese stabilnosti i sigurnosti”, rekao je Maliqi, odgovarajući na pitanja novinara.

On se složio da je Evropa pomogla i da vrši pritisak da Srbija i Albanija postignu zajedničke stavove o pitanju evrointegracija, ali i da je to ubjeđenja premijera Edija Rame. To, kako je istakao, treba da bude stav svih političara regiona.

“Integracija ka Evropi je unutrašnji interes ovih naših zemalja. Na zemljama regiona je da međusobno porade na saradnji nezavisno od toga kada će biti datum prijema u EU. Ne moramo da čekamo da se svi standardi ispune, možemo da popravimo naše ekonomije, i uopšte odnose, ako se više angažujemo da prevaziđemo prošlost”, poručio je on.

Istaknuti kosovski intelektualnost je podijelio stav Edija Rame, danas izrečenog tokog zajedničkog obraćanja novinarima sa Aleksandrom Vučićem, da je nezavisnost Kosova realnost u smislu, kako je rekao, da je nezavisnost priznalo 108 država i da svakog dana ima novih priznanja.

“Priznavanje te realnosti od strane Srbije je nešto što se događa u ovom dijalogu koji na neki način najavljuje Briselski sporazum. Sada još nemamo finale tog dijaloga gdje se očekuje neka vrsta mirovnog sporazuma, ali radi se o tome”, izjavio je Maliqi.

Upitan da li su srpski i albanski intelektualci i kulturni radnici spremni da započnu taj dijalog, prištinski publicista koji je prošle godine imenovan za političkog savjetnika za region albanskog premijera podsjetio je da je taj dijalog počeo još devedestih godina, uglavnom preko organizacija civilnog društva, a da sada, nakon uključenja državnih struktura, ima više šansi.

“Ima intelektualaca koji su imali veoma negativnu ulogu, ali ima i onih koji su za saradnju i dobrosusedske odnose”, zaključio je Maliqi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.