Američki nutricionisti nedavno su ispitivali ispravnost tunjevine u konzervama i odgovorili na pitanje koliko je dobro to što se ona nalazi na našoj svakodnevnom meniju. Tuna je bogata prekomjernim količinama žive i teških metala.
Naime, tuna je migracijska riba koja prepliva velike udaljenosti, a na tom putu prisvoji teške metale i štetne materije koje zagađuju more. Tijekom konzerviranja tunjevine živa koja se nalazi u njoj ne može nestati, no ljudska podložnost njenim negativnim svojstvima ovisi od karakteristika svakog pojedinca koji je konzumira.
Faktori koji doprinose reakciji na tunjevinu su broj kilograma, stanje imuniteta i genetske bolesti ljubitelja tunjevine.
Istraživanje pokazuje da se u 100 g konzervirane tunjevine može naći od 10 do 45 mg žive, dok će ista količina u svježem komadu ove ribe biti dvostruko veća. Kako biste izbjegli posljedice kao što su problemi s probavnim sustavom, malaksalost i gubitak pamćenja, nutricionisti savjetuju da tunjevinu jedete umjereno.
