To je utvrdila posebna inspekcija po nalogu bugarskog Ministarstva pravde koja je došla do zaključka da je svega 16 odsto podnetih zahtjeva za bugarsko državljanstvo na osnovu porijekla bilo potkrepljeno odgovarajućimn dokazima, prenosi portal pozivajući se na pisanje makedonske i bugarske štampe.
U predmetima se često nalaze samo zahtjevi i izjave, a kao dokaz o bugarskom porijeklu prihvatano je i članstvo u organizacijama kao što su, na primjer “Bugari u Albaniji”.
“Zvaničnici iz Državne agencije za Bugare u inostranstvu sistematski zanemaruju dužnost izdavanjem sertifikata o bugarskom porijeklu što je zvaničan dokument. To može izazvati ozbiljne negativne posljedice jer otvara mogućnsot da ljudi koji nemaju odgovarajuće poreklo dobiju državljanstvo jedne članice EU”, navelo je bugarsko Ministarstvo pravde.
Savjet za bugarsko državljanstvo u okviru Ministarstva pokušava da ispravi greške Agencije tražeći ponovo dokaze o porijeklu od građana koji su podnijeli zahtjev za bugarsko državljanstvo.
Po zakonu bugarsko porijeklo dokazuje se krštenicom ili nekim od dokumenata izdatim do strane bugarskih vlasti.
Broj zahtjeva za bugarsko državljanstvo raste od ulaska Bugarske u članstvo EU, 2007. Prema zvaničnim podacima 2009. podnijeto je 5.000, a prošle godine 17.500 zahtjeva i to, u 90 odsto slučajeva, na osnovu porijekla.
