Kurti je, u intervjuu NIN-u, rekao da pomirenje svakako nije riječ nego djelo i ocijenio da će ono nastati kad Srbija bude priznavala nezavisnost Kosova i “bude spremna da se suočava sa svojom zločinačkom prošlošću”.
“Dugoročni konflikt, koji je počeo u 19, a traje i u 21. vijeku, nije sukob između Albanaca i Srba nego sukob između albanskog naroda i države Srbije. Ovaj sukob nije rezultat toga što se nismo upoznali, pa nam sada trebaju sastanci i dijalog, kao što neki u Briselu misle, nego posljedica protivrečnih interesa”, naveo je Kurti.
On je kazao i da “Kosovo nije srce Srbije, koje ona želi ponekad da podjeli, nego istina Srbije, koju ona želi oduvijek da potisne”.
Kurti je rekao da nastavak dijaloga Beograda i Prištine ne vidi kao razgovor sa Beogradom, nego sa radnikom i seljakom na Kosovu.
Odgovarajući na pitanje zašto zahtjeva da vodi pregovore, koje ne priznaje i kako vidi Zajednicu srpskih opština nakon tih pregovora, Kurti je rekao da je ZSO plod sklonosti Beograda da na Kosovu formira Republiku Srpsku.
“Svi se sjećamo da je Milošević priznao Bosnu van Srbije tek kada je na Dejtonskoj konferenciji Izetbegović priznao Srbiju unutar Bosne.
Sada Vučić i Dačić žele da da osiguraju Srbiju unutar Kosova. Na taj način, projekat velike Srbije iz prošlog vijeka se obnavlja sa mnoštvom malih Srbija naokolo”, naveo je Kurti.
On je kazao da ima i veliki broj problema u sporazumu koji se odnose na ZSO – od nedemokratskih i protivustavnih odredaba, pa do, kako kaže, “rasističkih direktiva kao što je ona da komandant policije na sjeveru mora da bude Srbin”.
Kurti je rekao i da vidi mogućnost da vlada u kojoj bi učestvovao sarađuje sa ministrom u kosovskoj vladi Nenadom Rašićem, ali ne i listom Srpska, jer, kako je kazao “Rašić priznaje i poštuje Kosovo dok se Srpskom diriguje iz Beograda”.
