Lider Nove demokratske stranke (NDS), bivši predsjednik Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadić, inače rođeni Sarajlija, kazao je u intervjuu za “Dnevni avaz” kako vjeruje da niko iz Srbije, pa ni aktuelno vodstvo s Aleksandrom Vučićem na čelu, neće poticati podjelu Bosne i Hercegovine.
Regionalna politika
Propitujući i za rodni grad, Tadić ekskluzivno za Dnevni Avaz govori o budućnosti zapadnog Balkana, neophodnosti regionalne saradnje i ekonomskog povezivanja zemalja bivše Jugoslavije, ali i Bosni i Hercegovini i relacijama bh. entiteta Republika Srpska i Srbije.
Prema posljednjim izvještajima njemačkih i američkih analitičara, postojao je ozbiljan plan za pokušaj otcjepljenja RS od BiH i njeno pripajanje Srbiji, čemu se usprotivio srbijanski premijer Aleksandar Vučić. Kako komentirate to?
– Mislim da bi bilo koja politika Srbije koja bi išla u pravcu podjele BiH bila vrlo kontraproduktivna, prije svega kada su u pitanju interesi same Republike Srbije. S druge strane, ja nemam saznanja da je gospodin Dodik dolazio s takvim zahtjevima. Kao predsjednik Srbije snažno sam se zalagao za očuvanje integriteta BiH i teško mi je da povjerujem da ima zahtijeva o kojima govorite.
Apsolutno ne vidim mogućim da je bilo koji zvaničnik iz Srbije mogao podstaknuti bilo kakvu podjelu BiH danas. Nakon ratova, nakon perioda mandata Zorana Đinđića, Vojislava Koštunice i mene i nakon nekoliko faza regionalne politike, mislim da takav podsticaj iz Srbije više ne može doći.
Svjedoci smo preslaganja velikih sila i ukupnih međunarodnih odnosa na “velikoj šahovskoj ploči”. Koliko to može utjecati na Balkan?
– Mislim da se mi danas nalazimo u vrlo teškoj situaciji, pogotovo što se promijenila magnituda u odnosima međunarodne zajednice. Nakon krimske krize i stvaranja Islamske države na teritoriji Iraka i Sirije, narušena je stabilnost svijeta. To se osjeti u svakoj maloj zemlji, pogotovo u onim zemljama koje su na neki način tome podložne i koje nemaju unutrašnje potencijale da se odupru tim uticajima.
Izražavam veliku zabrinutost zbog toga. EU i SAD snose dio odgovornosti zbog niskog nivoa uspješnog predviđanja nastanka kriznih žarišta i nedovoljnog preventivnog djelovanje i reagovanja. Ostaje da vidimo daljnji razvoj događaja u takvim okolnostima. S obzirom na to da je očigledna niska predvidljivost kao karakteristika sadašnjih međunarodnih odnosa, kohezija regiona izuzetno je važna.
Ima li razloga za zabrinutost vezano uz ukupnu situaciju i u odnosu na ono što Vi danas vidite u regiji? Trebamo li strahovati od ponavljanja ružne prošlosti?
– Trenutna situacija govori da ima razloga za zabrinutost. Ne treba umirivati građane, nego treba jasno reći ljudima da je svijet u novom problemu, da traje redefinicija međunarodnih odnosa i da ulazimo u jednu novu fazu. Primjer za to je situacija u Ukrajini, pitanje nezavisnosti Škotske… Sve se to može odraziti posebno na BiH. A BiH je u središtu našeg regiona. Sve što se tu desi, ima reperkusije i na okolne zemlje.
Kako generalno komentirate odnose u regiji?
– Različit je nivo ekonomskog razvoja i političkog integrisanja u Evropsku uniju u pojedinačnim zemljama regiona. Takođe, postoji i izvjesna disonanca zbog tih različitih unutrašnjopolitičkih i međunarodnih integracionih dimenzija. Hrvatska je u EU i okrenuta je dominantno rješavanju problema unutar te zajednice, što je promijenilo odnose u regiji.
BiH je zaokupljena unutrašnjim izazovima u vezi s tim da li će biti promjene Dejtona ili ne i kakav kompromis je moguće pronaći. Srbija je zaokupljena ushićenjem vlastitim rejtingom i rejtingom političara i stranaka na vlasti, ali gotovo svi ekonomski parametri su sve lošiji i lošiji. Makedonija ide prema članstvu u EU, ali ima svojih unutrašnjih problema, uslovljenih i nedovoljnim razvojem i slabom infrastrukturom. Albanija s novom vladom suočava se i s novim okolnostima. Mislim da je u regiji situacija umnogome bolja nego u prošlosti, ali ni izbliza nije dovoljno dobra. A tu mislim, prije svega, na potencijal zajedničkog tržišta.
Zajednička sudbina
Građani BiH idućeg mjeseca izlaze na izbore, kojim bi putem trebali ići i šta bi bilo dobro za regionalnu saradnju u njihovom izboru?
– BiH je u teškoj političkoj situaciji. Dok sam bio na čelu Srbije, nisam se miješao u politiku BiH. Smatrao sam da je to moj najveći doprinos stabilnosti, za razliku od drugih srbijanskih politika u prošlosti. Važno je da se sve strane izdignu iznad nacionalnog plana kako bi efikasno mogle da doprinese na regionalnom planu.
Samo ako tako pristupamo političkim rješenjima, uspjet ćemo da postignemo potreban nivo razumijevanja. Različitost u identitetima trebalo bi da iskoristimo kao prednost, a ne prepreku, za izgradnju zajedničke sudbine.
Djelovat ćemo evropski i globalno
Šta su Vaši lični planovi i planovi NDS-a, koji se spominje u kontekstu vladajućih struktura u Srbiji?
– NDS je u fazi formiranja. Mi ćemo nastaviti politiku koju sam zastupao vodeći DS. Sada u Demokratskoj stranci imamo naglasak na nacionalnoj komponenti i distanciranje od stava da evropska budućnost nema alternativu. Ne vidim razloge za takvo nešto. Mi smo stranka koja je uvijek njegovala sopstveni identitet, ali i snažno zastupala građansku orijentaciju društva. S druge strane, mi u NDS-u nastavit ćemo da vodimo snažnu regionalnu saradnju, a kroz učešće u Socijalističkoj internacionali djelovat ćemo evropski i globalno. Ja očekujem da ćemo nakon formiranja stranke u kratkom vremenu doći na stare rezultate.
Graditi saradnju u privredi
Šta je perspektiva regionalne saradnje, kao i saradnje BiH i Srbije, ali na iskrenim osnovama?
– Mislim da je u privredi ključni problem, ali i ključno rješenje. Ako budemo više energije posvećivali privredi i ekonomskoj situaciji, čak odbrani od prirodnih katastrofa kakve su nas nedavno zadesile, bit će nam svima bolje. Dakle, privreda je najznačajnije polje na kome bi trebalo graditi regionalnu saradnju.
