Kriza u Ukrajini i novi odnosi između NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation – Sjevernoatlantski savez) i Rusije mogli bi uticati i na društveno-političke, posebno sigurnosne prilike u BiH. Analitičari ocjenjuju da bi NATO uskoro mogao uvidjeti da praznine, koje je u ekspanziji ka istoku ostavio iza sebe, mogu biti veoma problematične.
Profesor odbrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže da bi svaka neuralgična tačka na Balkanu, koja nije dovršena u teritorijalnoj strukturi NATO-a, vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište.
„To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih efektiva Alijanse, u perspektivi, moglo biti veoma opasno.
Praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija. Obrisi ruskog ekonomskog prisustva u Jugoistočnoj Evropi, posebno u Srbiji, a preko Republike Srpske (RS) i u BiH, već su uočljivi, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne krije da ima interese u ovoj regiji“, kaže Ahatović. Ahatović podsjeća na stavove srpskih lidera u Srbiji i RS-u prema kojima je Rusija dobrodošla na ovim prostorima.
„Politika srpskih lidera u BiH i Srbiji jasna je još od devedesetih godina i ona ima svoj kontinuitet. Ta je politika zacrtana u ‘Načertaniju’ (program srpske nacionalne politike Ilije Garašanina iz 1844. godine). Bojim se da bi, nakon posljednjih događaja u Ukrajini i zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije, Ruska Federacija, ne samo diplomatski, bila spremna podržati odvajanje RS-a iz BiH. Takav scenario bio bi porazan za Evropsku uniju i NATO.
To bi, ujedno, bila najveća prijetnja miru i stabilnosti Zapadnog Balkana“, kaže Ahatović. Moguće jačanje ruskog uticaja na zapadnom Balkanu Ahatović vjeruje da je redefinicija geostrateškog položaja NATO-a u Jugoistočnoj Evropi „prijeko potrebna“.
„Ukoliko se to ne desi, treba očekivati jačanje ruskog uticaja u ovom dijelu svijeta. Zato mislim da bi strateški interes Zapada na jugoistoku Evrope trebalo da bude ubrzani ulazak BiH u NATO. To bi podrazmijevalo i brze, korjenite reforme unutar BiH koje bi, po principu odbrambenih reformi iz 2004. godine, snažno podržao i Zapad“, ističe Ahatović za Deutsche Welle.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, međutim, nije ubijeđen da bi NATO zbog ukrajinske krize mogao ubrzati svoje širenje na Balkanu, jer uslove za prijem ispunjava samo Crna Gora.
„Kako onda na ovim prostorima realizirati koncept pametne obrane NATO-a u borbi protiv vojnih i terorističkih izazova kad je Srbija vojno neutralna, a BiH na pola puta? Doduše, BiH daje doprinos partnerstvu sa Alijansom, ali nije ispunila uslov da perspektivnu vojnu i državnu imovinu uknjiži kao imovinu BiH. I ko zna kad će, kada vlast u RS to odbija, a niko je zbog toga ne sankcionira“, kaže Kozar. „Dotle Rusi sve više kapitaliziraju podršku koji imaju u RS, a na ruku im ide i odbijanje Beograda da sudjeluje u sankcijama protiv Moskve.
Budući da predsjednik RS Milorad Dodik uspješno opstruira državnu politiku BiH, NATO ima veliki problem na Balkanu koji mora riješiti. Mislim da će to biti teško, možda i nemoguće, bez aktivnije uloge Amerikinaca u BiH. Puno se vremena izgubilo u toleriranju destrukcija u BiH i sad to dolazi na naplatu. Držim da će borba za bolju geostratešku poziciju na Balkanu određenih političkih i vojnih struja biti sve intenzivnija“, kaže Kozar za Deutsche Welle. Zapadni Balkan pred ozbiljnim izazovima Da je zapadni Balkan pred „ozbiljnim izazovima“ uviđaju i političari u RS.
„Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić upozorio je da bi se RS, odnosno BiH i Srbija mogle naći pred veoma ozbiljnim političkim i ekonomskim izazovima, budući da se pred njih postavlja pitanje koju stranu izabrati kada je riječ o ukrajinskoj krizi“, pišu banjalučke „Nezavisne novine“, prenoseći stavove predsjednika Skupštine RS i bliskog Dodikovog saradnika Igora Radojičića.
„Zapadne zemlje na Balkan sada gledaju drugačije zbog krize i sudara velikih interesa, odnosno kao na neko potencijalno novo žarište na kome bi se ponovo sukobili interesi. U tom kontekstu treba posmatrati inicijative, kao što je konferencija u Berlinu, gdje se javlja novi angažman zemalja Zapada kako bi se na Balkanu pojačao uticaj, odnosno neki plan aktivnosti EU i Zapada, a u kontekstu prevencije uticaja sa druge strane“, rekao je Radojičić.
U fokusu NATO-a trenutno je kriza u Ukrajini. Na upravo završenom samitu u velškom gradu Newportu, ruska intervencija u Ukrajini nazvana je „agresijom“, a aktuelni odnosi Zapada i Rusije u pojedinim su medijima okarakterisani kao „novi početak hladnog rata“. U BiH, moćne zapadne trupe, danas trupe EUFOR-a (naslovna fotografija članka), sa početnih 60.000 svedene su na simboličan broj, dok se uloga NATO štaba u Sarajevu, nakon odbrambenih reformi, sada svodi tek na poruku da „NATO ima trajnu posvećenost BiH“.
