Kako će izgledati naša budućnost 2045. i ko će biti najjača sila svijeta?

Kao buduća žarišta sukoba spominju se Južno i Istočno Kinesko more, Korejski poluotok, Kašmir, ali i Arktik. Predviđa se da će se povećati broj ljudi sa ugrađenim senzorima i kompjuterskim uređajima te da će kontrola uma biti sofisticiranija.

Britansko Ministarstvo odbrane nedavno je objavilo “Globalne strateške trendove do 2045.” Riječ je o petom izdanju uratka koji izrađuje britanski DCDC (Centar za razvoj, koncepte i doktrine), a koji na vrlo zanimljiv način opisuje ljudsku budućnost, kako bi britanskoj politici poslužilo kao pomoć pri izradi za sigurnosnih i odbrambenih strategija.

U najnovijem izdanju Globalnih strateških trendova Britanci predviđaju ko će biti najjača sila svijeta 2045. godine, koje bolesti i nepogode će “kositi” čovječanstvo, zašto će razvoj tehnologije dovesti do socijalnih nemira, kakvu će ulogu u društvu imati religija… Tu su i pomalo sumorna predviđanja koja se tiču onog o čemu mnogi “teoretičari zavjera” pričaju – kontrole uma, emocija i privatnosti, ali i o vojnicima-robotima. Također, opisano je i moguće stanje na pojedinim kontinentima i svjetskim regijama. Otkrivaju i kakve će posljedice to imati za sigurnosne i odbrambene sektore zemalja svijeta te koja su moguća buduća žarišta sukoba.

Demografija

Do 2045. godine na Zemlji bi trebalo biti 10,4 milijardi stanovnika, zahvaljujući dužem očekivanom životnom vijeku, smanjenoj dječjoj smrtnosti i velikom natalitetu zemalja u razvoju. Japan i neki dijelovi Evrope doživjet će pad broja stanovnika. Povećan broj stanovnika i rapidna urbanizacija mogli bi naškoditi stabilnosti zemalja u razvoju.

Urbanizacija

Do 2045. godine 70 posto stanovnika moglo bi živjeti u gradovima. Urbanizacija i posljedice klimatskih promjena mogli bi pojačati humanitarne krize, posebno jer će većina urbanih područja biti na ili blizu obale što znači da će biti osjetljivije na poplave.

Resursi

Do 2045. će se povećati potrebe za resursima, zbog povećanja broja stanovnika. Povećat će se potreba za hranom, a neke zemlje smanjit će svoju agrikulturalnu produktivnost. Doći će do velikih nestašica vode. Ugljen i hidrokarbonati će ostati najvažniji izvori energije, iako će i obnovljivi izvori pojačati svoj udio.

Okoliš

Povećanje razine mora povećat će rizik od poplava, posebno u područjima koja često pogađaju tropske ciklone. Povećat će se suše i valovi vrućine, kako u intenzitetu, tako i u trajanju i frekventnosti. Neke od ovih prirodnih katastrofa, zbog međuovisnosti izazvane globalizacijom, imat će posljedice daleko od mjesta na kojem se dogode.

Zdravlje

Napredak tehnologije mogao bi dovesti do značajnog napretka medicine i zdravstva pa bi tako, vjeruju Britanci, mogli razviti lijekove protiv nekih vrsta raka. Razvijat će se umjetni organi i prostetički udovi kontrolirani umom. No, problem će biti povećanje fizičke neaktivnosti i nezdrava prehrana, što bi moglo dovesti do epidemije pretilosti.

Transport

Do 2045. mogao bi biti raširen transport bez vozača. Napredak u supersoničnim letovima mogao bi dovesti do komercijalizacije suborbitalnih svemirskih letova.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.