Danas, ova 25-godišnja nagrađivana fotografkinja je provela 15 godina u pokušajima da nađe oca, nakon što se prošle godine konačno s njim srela u Armeniji.
Šest mjeseci kasnije, Diana je počela da živi sa svojim, davno izgubljenim ocem u pokušaju da rekonstruiše njihovu vezu.
Diana Markosian, koja je prije četiri godine diplomirala novinarstvo na Kolumbija univerzitetu, dokumentovala je svoje putovanje kroz seriju fotografija „Pronalaženje mog oca“ (Inventing My Father).
Trenutno živi u Čečeniji a u prvom licu prvo je napisala tekst za New York Times prošlog mjeseca u kome se osvrnula na oktobar 1996. godine.
Diana, njen brat i majka jedva su sklapali kraj s krajem kada su, nakon razvoda, živeli u Moskvi. Sakupljali su flaše u zamjenu za hranu. Jednog jutra, njena majka im je rekla da idu na put da bi već narednog dana bili u Kaliforniji. Sedmogodišnjakinja nije stigla ni da se oprosti od oca koji je ostao u Rusiji.
Njena majka, razvod je obilježila isjecanjem očevih slika iz porodičnih albuma, tako da je Diana zaboravila kako njen otac izgleda.
Saznala je vrlo malo o ocu dok je odrastala, a njena majka škrto je čuvala sve informacije za sebe. Ali, saznala je da je bio pisac koji je volio da čita Nabokova, kao i da je želio da bude plesač. Zbog toga je ona učila balet punih osam godina, sve dok je povreda nije omela u ideji da postane slavna balerina.
Profesionalni foto-aparat prvi put je uzela kada je upisala Kolumbiju i počela da studira. Sada je uspješni fotoreporter koji pokriva događaje na Kavkazu, Afganistanu i Mijanmaru.
Petnaest godina nakon što su je odvojili od oca, 2013. godine, Diana i njen brat proputovali su pola svijeta kako bi se vratili u Armeniju, i zakucali na vrata stana u kome su odrasli.
Pronašla je porodične fotografije, bratove stare igračke, i slike dede na zidovima. U videu koji je snimila organizacija World Press Photo ona je priznala da je bila ispunjena bijesom i sramom dok je odrastala zbog toga što je njena majka stalno „punila“ lošim pričama o bivšem mužu.
„Fotografija mi je dala snagu“, rekla je. „Kada sam željela da odem, znala sam da moram da ostanem“.
Otac i kćerka gledali su stare porodične fotografije prisjećajući se prošlosti – dobrih i loših stvari. Upoznavanje oca bilo je dragocjeno iskustvo za jednu mladu žene, pred njom je stajao muškarac koji nije imao nikakvih sličnosti s ocem koga je ona zamišljala.
Odrastajući u Kaliforniji, lagala je svoje prijatelje da joj je otac umro kada je bila mala, zato što se stidjela.
Iako su ih približavale zajedničke priče i gledanje fotografija, Diana se uvijek osećala neprijatno kada bi otac krenuo da je zagrli. Upoznala je i njegovu porodicu, kćerku, a svoju sestru.
“I dalje ga tražim. Mislim da ću to uvijek činiti. Nije još uvijek gotovo. I neće biti gotovo još deset godina“, napisala je Markosian o svom intimnom i životnom projektu.
