Azilanti s Balkana žrtve bezosjećajne politike

Kada su u pitanju reforme prava na azil, tu se, kako piše „Sueddeutsche Zeitung“, radi o sljedećem:

“Velika koalicija nije velika i ona se samo tako naziva. Velika koalicija je posebno mala po pitanju politike o izbjeglicama i pravima azilanata. Ona pravi male i bezdušne zakone. Bezdušan je i novi zakon o pravu na azil koji izbjeglicama iz Srbije, BiH i Makedonije ne želi dati pravo na azil. Te države su proglašene sigurnim zemljama. Izbjeglice koje iz tih zemalja budu dolazile mogu ubuduće reći šta žele, šta su doživjele, ali je zakon usmjeren protiv njih. To je po definiciji rješavanje problema i apsurd nedostojan pravne države. No, zakonodavcima nije važno to što su životni uslovi iz Njemačke deportovanih Roma sa Kosova katastrofalni. To se može opisati rečenicom: daleko od očiju, daleko od srca. Socijaldemokrati su glasali za ovu bešćutnost protiv izbjeglica kako bi se iskupili za poboljšanja u vezi dvojnog državljanstva djece stranaca u Njemačkoj”, zaključuje “Süddeutsche Zeitung”.

“Kome pripadaju oni s dvojnim državljanstvom?”

Kolumnist lista „Münchener Merkur“ preispituje pripadnost, političku i društvenu ulogu onih s dvojnim državljanstvom u Njemačkoj.


“Ko je kao migrantsko dijete rođen u Njemačkoj i u njoj je proveo nekoliko godina života ne mora se odlučivati između njemačkog i državljanstva zemlje svojih roditelja. I upravo zbog nastojanja turskog premijera Erdogana da sebi privuče Turke u Njemačkoj ostaje ključno pitanje, a ono glasi: Kome ubuduće pripada lojalnost onih sa dvojnim državljanstvom? Doseže li to uskoro duga ruka Ankare u njemačku unutrašnju politiku? Do sada je važilo da se sa državljanstvom prihvata i opredjeljenje za vrijednost i sudbinu određenog društva. Umjesto toga su tu sada prava po želji ili à la carte“, piše u „Münchener Merkuru“.

Badische Zeitung iz Freiburga pak smatra da će se omogućavanjem uzimanja dvojnog državljanstva pospješiti integracija.

„Dvojno državljanstvo će olakšati integraciju. Ono signalizira onima koji ga posjeduju da pripadaju ovdje, iako su usko povezani sa zemljom svojih roditelja. Ko se osjeća prihvaćenim, on će se više povezati sa domovinom koju je odabrao – sa svim njenim pravima i obavezama”, smatra autor članka u Badische Zeitungu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.