Na dan svog samoubistva Hitler je napisao tajni testament u kojoj je sve što ima ostavio stranci, i tvrdio je da je siromašan, a milijarde su već bile u Švajcarskoj.
Naime, kako piše Dailly mail, historičari su pratili trag novca preko poreznih dokumenata i dokumentacije banaka. Procjenjuju da je Hitler zgrnuo bogatstvo od 1,1 milijardu tadašnjih maraka što odgovara današnjoj protivrednosti od 3,6 milijardi funti.
Tokom svog života nacistički vođa je uvjeravao Nijemce da zarađuje tek nešto malo novca i da nema ni bankovni račun.
Dijelom tako što nije plaćao porez. Na taj način je Hitler uspio da utaji 1,75 miliona funti prije nego što je na snagu stupio zakon prema kojem je bio oslobođen od poreznih davanja.
Njegova knjiga “Mein Kampf” koju je napisao u zatvoru, donosila mu je zaradu od milion tadašnjih maraka godišnje, i to nakon što je dekretom odlučio da je po jednu kopiju knjige dobiti svaki bračni par u Njemačkoj, a nabavku knjiga je plaćala – država.
Historičari tvrde kako je njemački diktator u tajnosti napisao testament, na dan svoje smrti, nadajući se da će na taj način prevariti građane Njemačke da nema ništa. U tom testamentu na pet stranica Hitler je klevetao Jevreje, a na tri stranice je sebe predstavio kao potpunog siromaha.
“Sve što posedujem, ostavljam stranci”, napisao je Adolf Hitler koji je zatražio i da njegovi rođaci budu osigurani od strane države kako bi i dalje mogli ostati srednja klasa.
Svjedok i izvršitelj testamenta je trebalo da bude njegov lični sekretar i nacista Martin Boroman, ali on je ubijen nedugo nakon što se Hitler ubio. Saveznički vojnici otkrili su Hitlerov testament kada je jedan nacista pokušao da iznijese iz zemlje, sakrivenu u jakni.
Herman Rothman, penzionisani britanski špijun, bio je među onima koji s u otkrili Hitlerov testament. “Bili smo šokirani. Njemačkom narodu želio je da pokaže kako nema ništa i kako je u potpunosti posvećen državi i blagostanju građana, što nije bilo tačno. Hitler je jako volio novac”, kazao je Rothman.
Koliko ga je volio, pokazuje i činjenica da je naci-vođa autorski zaštitio i svoju sliku tako da je svaki put zaradio kada bi, primjera radi, bilo poslato pismo s poštanskom markom na kojoj je njegov lik.
