Odgovarajući na pitanje da li Kosovo može u kratkom roku organizirati izbore, Maloku je kazao da je zanimljivo što je u jednom intervjuu predsjednica Centralne izborne komisije Kosova (CIK Kosova), Valdete Daka rekla da je teško organizirati izbore za 8. juni, a sada ih mora organizirati.
– Imam osjećaj da je ona žurila kada je rekla da je nemoguće da se organiziraju izbori za 8. juna, znajući da ona i CIK moraju biti spremni u svakom trenutku da se izbori održe, neovisno od toga hoće li izbori biti u vrijeme kada bi trebalo da budu ili mjesec, dva ili godinu dana prije vremena – rekao je Maloku.
Istakao je da voljom političkih stranaka na Kosovu, Daka i CIK sada moraju biti spremni.
Za predizbornu kampanju Maloku kaže da je regularna i ona je već počela i “možemo je zvati pred-predizbornom kampanjom“ koju su već počeli lideri i stranke koje su na vlasti i koje su najveće u političkom životu na Kosovu.
– Međutim, poslije samodisolucije, Skupština Kosova je raspisala prijevremene izbore, zna se, zbog nemogućnosti normalnog funkcioniranja. Ono što je najinteresantnije jest da su samodisoluciju inicirale i glasale najveće stranke koje su u Skupštini, Demokratski savez Kosova, stranka bivšeg-gradonačelnika Prištine, Isa Mustafe i Demokratska partija Kosova, stranka trenutnog premijera Kosova, Hashima Thaçija – pred-predizborna kampanja je već počela kao da je predizborna – rekao je analitičar Maloku.
Dodao je da ipak, način vođenja predizborne kampanje za ove izbore nema do sada neku veliku razliku u odnosu na prošle predizborne kampanje.
Govoreći o komparativnim prednostima junskih izbora na Kosovu, Maloku je kazao da se u političkom prostoru na Kosovu ne primjećuje neka velika doza optimizma posebice za neku političku stranku.
Kaže da su različite političke stranke regrutovale različite ličnosti iz političkog života koji su djelovali u jednu stranku pa su prešli u drugu, ličnosti iz nevladinog sektora koji su nekada bili veliki kritičari vladajuće garniture ili nekih političkih stranaka, sada su se uključili u stranci koja je držala dosadašnju vladu ili u neku od političkih stranaka.
– Bez dvojbe, primjećuje se licemjerstvo kako od tih ličnosti koji su prešli u tim strankama tako od političkih stranaka koje su primili te figure pa su ih predstavile kao neko postignuće. Kod potencijalnih glasača za ove izbore nedostaje ono što bi bilo najpotrebnije, a to je glas razuma – naglašava Maloku.
Uglavnom, dodaje on, glasači imaju mogućnost dati svoj glas bazirajući se na svoj lični interes, na inat, na emocije, na porodične veze, ali glas koji se bazira na razumne razloge dati glas određenoj političkoj stranci nedostaje i “to govorim, ako gledamo u retrospektivu rada ljudi i stranaka koje su dobile glas u prošlim parlamentarnim izborima“.
– Ono što je očekivano od ovih izbora jest da će u tome učestvovati sve nacionalne zajednice, pa i srpska zajednica na Kosovu. I kod srpske zajednice na Kosovu je isto kao i kod Albanaca, nedostaje glas razuma. Pošto ni srpski političari nisu učinili ništa osim što su do sada srbovali između sebe – naglašava on.
Jednom riječju, dodaje Maloku, optimizam i nada zadnje umire, ali retrospektiva nam stavlja do znanja da politička klasa može obećavati da će biti med i mlijeko, međutim, nije da se osjeća neki entuzijazam od ovih izbora kod građana.
Normalno, rekao je Maloku, građani Kosova, očekuju poboljšanje ekonomije, poboljšanje u obrazovnom, zdravstvenom sistemu, poboljšanje sudskog sistema i ono što je bilo obećanje i u prošlim izborima, a to je vizna liberalizacija od Evropske unije.
Na molbu da prokomentira izborne prognoze, Maloku kaže da “da i nema neke alternative“.
Pojašnjava da Demokratski savez Kosova, stranka koja je bila na neki način u opoziciji, bi trebalo da bude neka alternativa, posebno bazirajući se na to da je najveća opoziciona stranka i morala bi da shvati svoje greške i da se reformiše unutar sebe te da ponudi neku novinu svom članstvu i programu, “no njen predsjednik koji je izgubio izbore za gradonačelnika Općine Priština, Isa Mustafa, niti DSK lista se ne vidi kao nešto posebno i novo“.
Dodaje, kako je za Alijansu za budućnost Kosova, poslije dolaska iz Haaga njenog predsjednika Ramusha Haradinaja, javnost smatrala da će nuditi nešto drugačije. Tih sto dana, dok je Haradinaj bio premijer Kosova, bili su 100 energičnih radnih dana.
Međutim, predsjednik stranke Haradinaj, zbog nekih grešaka koje nisu bile tako male, javnost ih nije primila sa simpatijom, te zbog toga ne mogu kazati da ABK ima taj rejting koji je imala odmah poslije izlaska iz Haaga Haradinaja.
Politički subjekt Aljbin Kurti, “Samoopredjeljenje”, zahvaljujući pobjedi Shpenda Ahmetija na zadnjim lokalnim izborima za gradonačelnika Općine Priština, ostaje u igri političkog života na Kosovu kao buduća parlamentarna stranka.
Također, Maloku kaže da Alijansa novo Kosovo, Behgjeta Pacollija je bila u Vladi i ako glasači gledaju posao koji su ti ministri radili, ne vjeruje da će ova stranka dobiti neki veliki procent na junskim izborima.
– U normalnim i demokratskim uslovima, vladajuća garnitura koja je vodila zemlju dva mandata uzastopno, mora de se mijenja. Međutim, alternativa nije da je neka, predsjednik Demokratske partije Kosova Hashim Thaçi, znajući greške koje su učinili ministri iz stranke je u svoje ruke sam uzeo volan stranke i pred-predizbornu kampanju je počeo sam – kaže Maloku.
Dodao je da je Thaçi svojoj stranci priključio još nekoliko minornih stranaka.
– TV kamere do sada su snimale samo njega, a ostali ljudi iz njegove stranke ostali su za sada u sjeni – zaključio je u intervjuu za Agenciju Fena kosovski politički analitičar Albinot Maloku.
